Objavljeno 30. lipnja, 2022.
Ovo je najveća sigurnosna kriza od Drugog svjetskog rata, kaže Stoltenberg
NATO će pozvati Švedsku i Finsku da postanu njegove članice, stoji u izjavi tog saveza sa skupa u Madridu. U priopćenju stoji kako će pristupanje dviju država učiniti "saveznike" i "euroatlantsko područje" sigurnijima, a NATO "jačim". U njemu se Rusiju opisuje kao "najznačajniju i izravnu prijetnju sigurnosti saveznika". Savez je obećao daljnju pomoć Kijevu i dogovorio paket podrške u modernizaciji obrambenog sektora Ukrajine.
Jačanje istočnog krila
Pristupanje Švedske i Finske trebaju ratificirati sve države članice, a riječ je o povijesnoj odluci - o primanju zemalja koje su dugo bile neutralne. Finska ima zajedničku granicu s Rusijom od oko 1400 kilometara. NATO je u isto vrijeme odlučio značajno ojačati svoje obrambene kapacitete. Navodi se slanje dodatnih "borbeno spremnih snaga na istočno krilo" koje će borbene grupe povećati na jedinice veličine brigada te jačanje tamošnjeg zapovjedništva. U izjavi se Kina spominje kao izazov za interese, sigurnost i vrijednosti NATO-a jer je riječ o državi koja pokušava potkopati međunarodni poredak temeljen na pravilima.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg izjavio je na konferenciji za novinare kako je taj savez pokazao jedinstvo protiv Putina, a da je ruski predsjednik "srušio mir" u Europi. Smatra da je ovo najveća sigurnosna kriza od Drugog svjetskog rata. Najavio je paket pomoći za Ukrajinu, kao i povećanje broja vojnika koji će biti sposobni za hitne operacije. "Ovo je prvi put nakon Drugog svjetskog rata da imamo ovakve planove. Suočeni smo s radikalnom promjenom. Zato su lideri podržali novi strateški koncept, koji je uvelike drukčiji. U njemu je naglašeno kako Rusija predstavlja prijetnju", kazao je, dodajući kako je zadovoljan što se Zelenski pridružio današnjem sastanku. "Naša poruka njemu je jasna, da Ukrajina može računati na nas koliko god je potrebno", ističe, napomenuvši kako će pomoći Ukrajini da se prebaci s ruskog, sovjetskog naoružanja na NATO naoružanje te kako saveznici "moraju osigurati da Ukrajina prevlada u ratu". Kazao je i kako pozivnica Finskoj i Švedskoj dokazuje kako su vrata NATO-a otvorena. "Sposobni smo braniti svakog saveznika", tvrdi.
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je u Madridu da će SAD promijeniti i pojačati postav svojih snaga u Europi u skladu s prijetnjama koje dolaze iz Rusije. Rekao je da je SAD od početka godine poslao dodatnih 20.000 vojnika u Europu te najavio da će povećati broj razarača u Španjolskoj s 4 na 6, uspostaviti stalno zapovjedništvo za 5. armijski korpus u Poljskoj, rasporediti dodatnu rotacijsku brigadu u Rumunjskoj, rasporediti dvije dodatne eskadrile F35 u Velikoj Britaniji, pojačati rotacijske postrojbe u baltičkim državama te rasporediti dodatne snage protuzračne obrane u Njemačkoj i Italiji. "Putin je prekinuo mir u Europi. SAD i saveznici pojačavaju snage, dokazujući da je NATO potrebniji nego ikad", rekao je Biden prije početka samita. Španjolski premijer Pedro Sanchez, kao domaćin samita NATO-a, istaknuo je da Savez šalje snažnu poruku Putinu vezanu uz invaziju na Ukrajinu: Nećete pobijediti. Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da će Njemačka nastaviti pomagati Ukrajini dokad god bude trebalo kako bi joj omogućila da se sama brani.
Dvosmislene poruke
Rusija smatra da su švedski i finski planovi o pristupanju NATO-u isključivo destabilizacijski čimbenik u međunarodnim odnosima, očekivano je komentirao zamjenik šefa ruske diplomacije Sergej Rjabkov. "To ne povećava sigurnost onih koji ga proširuju, ni onih koji mu se pridružuju, ni drugim državama koje savez doživljavaju kao prijetnju", rekao je Rjabkov za Interfax. Proširenje NATO-a do ruskih granica upravo je ishod koji je ruski predsjednik Vladimir Putin rekao da želi spriječiti započinjanjem invazije koju naziva "posebnom vojnom operacijom" u Ukrajini 24. veljače. No Rusija je slala dvosmislene poruke kada je u pitanju rizik za njezinu sigurnost zbog finskog i švedskog ulaska u NATO. "Što se proširenja tiče, Rusija nema nikakvog problema s tim državama. U tom smislu, ne postoji izravna prijetnja za Rusiju zbog proširenja na te države", kazao je Putin u svibnju.
Turska, članica NATO-a, prvotno je prijetila da će blokirati pristupanje Švedske i Finske, navevši kao razlog švedsku podršku kurdskim militantima i zabranu izvoza nekih vrsta oružja tih zemalja u Tursku. No nakon kraćih pregovora odustala je od svojih prigovora u utorak, na početku samita NATO-a u Madridu.
Igor Bošnjak
Zoran Milanović predsjednik Republike Hrvatske
ODLUKA O PRIMANJU ŠVEDSKE I FINSKE U NATO JE NA SABORU
U Hrvatskoj će odluku o primanju Švedske i Finske u NATO odlučivati Sabor i to je na njihovu savjest i izlazi iz nadležnosti predsjednika države, izjavio je u Madridu Zoran Milanović. “Više sam puta ponovio i u telefonskom razgovoru finskom predsjedniku da ovdje nema ničeg osobnog što se mene tiče, to su države koje ispunjavaju visoke kriterije, ovo što Turska traži od njih je dosta, ja sam tu principijelno više na švedskoj nego na turskoj strani, vidjet ćemo kako će se ta stvar razvijati dalje, hoće li biti neki monitoring, to je teško reći. Moj je prvi interes Hrvatska”, rekao je Milanović. Dodao je da je na sastanku najviše govorio o Bosni i Hercegovini i pravima najmanje 500 tisuća državljana Europske unije, koji su ujedno i državljani BiH. “To je sigurnosni problem i nešto što nam život u susjedstvu čini nestabilnim i lošim, i što ugrožava bar pola milijuna državljana EU-a, što su Hrvati u BiH. I želim da se to riješi. Tko je čuo, čuo je, i ja puno dalje od toga ne mogu”, rekao je Milanović.
ZELENSKIJ: TKO JE RUSIJI SLJEDEĆI?
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zatražio je od čelnika NATO-a financijsku i oružanu pomoć kako bi se suprotstavili Rusiji. U obraćanju videovezom istaknuo je potrebu za suvremenim topničkim sustavima. “Da bismo prekinuli prevlast ruskog topništva, što je značajna prednost, potrebno nam je puno više ovih modernih sustava”, kaže. Dodao je da Ukrajini treba oko 5 milijardi dolara mjesečno za obranu. Zelenskij tvrdi da Rusija nije pokrenula rat samo da bi pokorila Ukrajinu, nego da “diktira uvjete u Europi i budući svjetski poredak”. Upozorio je da bi 2023. situacija mogla biti još gora, ne samo za Ukrajinu, ako ne dobiju odgovarajuću pomoć. Ističe da se Rusija ne želi zaustaviti na osvajanu južne Ukrajine ili Donbasa, nego ići dalje. “Žele apsorbirati grad po grad u Europi, u zemljama koje smatraju svojim vlasništvom, a ne neovisnim državama. Tko je sljedeći - Moldavija, baltičke države, Poljska?” pita Zelenskij.