VINKOVCI

Nakon nešto više od godinu dana radova završena je obnova sopotskih kućica u Arheološkom parku Sopot, u čijem su sklopu predviđene razne radionice za izradu tkanine, keramičkog posuđa, kamenih i koštanih alatki i sličnog. Tu će se moći i učiti o prirodnim materijalima za gradnju te će posjetitelji vidjeti kako se živjelo i radilo na tim prostorima prije više tisuća godina.      

- Zahvaljujući istraživanjima koja su ovdje rađena od 1996. do 2009., skupili smo veliku količinu spoznaja, a ove kuće koje su rekonstruirane nalaze se točno iznad kuća koje su tu bile izvorno u vremenu prije gotovo sedam tisuća godina. Sopot je bio jedno veliko naselje koje nije bilo samo na brdu, nego se prostiralo i na okolnom prostoru, što su nam istraživanja prije dvije godine i dokazala. Samo naselje funkcioniralo je nevjerojatnih 800 godina - kaže ravnatelj vinkovačkog muzeja, dipl. arheolog, kustos Hrvoje Vulić, dodajući kako je riječ o vrlo ambicioznom projektu koji će uključiti i suradnju s agronomskim fakultetima u Zagrebu i Osijeku na uspostavi eksperimentalnog laboratorija za stare sorte biljaka i vrste životinja. Tako će posjetitelji moći vidjeti životinje i biljke koje su služile prvim stanovnicima.

- Uz novoobnovljeni Šokački stan, poučne staze i park-šumu Kanovci, sopotske kućice dio su jedinstvene cjeline na ovom području s ogromnim turističkim potencijalima. Radovi u obnovi vrijedni su gotovo 200 tisuća kuna, no isplatilo se. Zahvaljujem izvođačima radova na obavljenom poslu, koji nije bio jednostavan. Takvim tehnikama danas malo tko radi, a oni su jedni od rijetkih koji to znaju. Vjerujem kako ćemo ovdje imati puno posjetitelja koji će željeti vidjeti kako su živjeli "prvi Vinkovčani" i više naučiti o njihovoj svakodnevici – rekao je gradonačelnik Ivan Bosančić pri obilasku završnih radova.

Vladimir Škrobo Bajo, voditelj udruge "Čuvari starih zanata" iz Karanca, koja je obnavljala kućice, kaže kako su se koristili isključivo prirodnim materijalima, pa je krov rađen od trske, krovna građa je od bagrema, zidovi su pleteni prućem i od tesanih dasaka, a potom je u konstrukciju zida ubačena sjeckana slama.

- Na kraju dolazi završni sloj, koji se radi od pljeve i žute zemlje, a išli smo s četiri premaza sa svake strane te smo tako dobili zidove širine od 15 do 20 centimetara. To je stabilna konstrukcija koja daje sigurnost, baš kao i nekada, jer su kućice i građene da pruže zaštitu ne samo od vremenskih nepogoda nego i od divljih životinja i neprijatelja – objašnjava popularni Bajo.

Miroslav Flego