Objavljeno 29. lipnja, 2022.
Povećanje površina rezultirat će prinosom oko milijun tona pšenice
Malo je tko jesenas u vrijeme sjetve pšenice mogao zamisliti što će se događati za sedam do osam mjeseci trajanja njezine vegetacije, a rat u Ukrajini radikalno je promijenio okolnosti u kojima smo ušli u ovogodišnju žetvu. Rekao je to Igor Mikulić iz Odsjeka za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo Županijske komore Osijek na konferenciji za novinare o žetvi 2022. godine održanoj u utorak.
Na konferenciji su sudjelovali Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, prof. dr. sc. Bojan Stipešević s Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku, Relja Kovačić, izvršni direktor Sektora kooperacije i trgovanja Žito grupe, Ivan Pirić, voditelj kooperacije tvrtke Granolio, Igor Andrašević, direktor Ratarstva Belja plus, Željko Kovačević, predsjednik ŽK Osijek i Boris Čagalj voditelj područnog ureda HBOR-a.
Žetva je završila na 60 posto površina pod ječmom dok je u nekim područjima istočne Hrvatske započela i žetva pšenice. "U sjetvi ozimina u jesen imali smo povećanje površina pod ječmom odnosno pšenicom na razini 160 tisuća hektara, što je 23 tisuće hektara više nego godinu prije. Očekivanja u ovim turbulentnim vremenima koja obilježavaju proljeće i ljeto, te sušno razdoblje, imat će utjecaj na ukupan prinos pšenice koji će biti manji 10 - 20 posto. Kod ječma bilježimo prinose od četiri do sedam i pol tona. No, s druge strane, povećanje površina pod ječmom i pšenicom rezultirat će ukupnim prinosom oko milijun tona pšenice", pojasnio je Majdak te istaknuo kako su hrvatske potrebe na razini od 400 do 450 tisuća tona, tako da će biti i količina za izvoz. "Tu vidimo priliku i išli smo s interventnom mjerom, natječajem za skladišne kapacitete, vrijednim 250 milijuna kuna, što ćemo u sljedećih godinu do godinu i pol nastojati realizirati kako bi u što većoj mjeri ova sirovina ostala na hrvatskom tlu i kako bi se preradila u finalni proizvod", istaknuo je Majdak te dodao kako je Hrvatska samodostatna u pitanju žitarica i uljarica, a poremećaje na tržištu izazivaju ratni uvjeti u Ukrajini te poremećaji u cijeni energenata.
Ivan Pirić, voditelj kooperacije tvrtke Granolio, naglasio ja kako je situacija na tržištu takva da uopće nema potražnje ni kupnje, a kupci čekaju značajan pad cijena no nitko ne zna kada će se to točno dogoditi. "Mi kao najveći proizvođačl brašna u Hrvatskoj planiramo otkupiti kompletnu količinu iz naše kooperacije, te eventualno onoliko robe koliko nam je potrebno za dva do maksimalno tri mjeseca proizvodnje jer kompletna geopolitička situacija je potpuno nepredvidljiva i bez presedana u novijoj povijesti", rekao je Pirić.
Prof. dr. sc. Bojan Stipešević rekao je kako su prinosi za ozimi ječam jako dobri, čak veći od deset tona, a pšenice od sedam do osam tona.
Tihana Eršek Cicvarić
ŠTO JE S OTKUPNOM CIJENOM PŠENICE
Izvršni direktor Sektora kooperacije i trgovanja Žito grupe Relja Kovačić rekao je kako je na njihovim površinama žetva ječma pri kraju. “Ovogodišnja je žetva krenula nekoliko dana ranije nego prošle godine. Žetva ječma je pri kraju, a prosječni prinosi kreću se od pet do osam tona dok su prinosi pšenice trenutačno također na toj razini. Prosječni hektolitri pšenice viši su od 78 posto trenutačno i možemo reći da je kvaliteta pšenice koju imamo vrlo vrlo dobra”, rekao je Kovačić. Podsjetimo, Žito grupa prošle je godine krenula s kotacijskim cijenama, a ove godine s kotacijskim cijenama krenuli su i puno ranije, međutim proizvođači su pokazali vrlo mali interes za ovakvo ugovaranje. “Pretpostavljam da je razlog taj što su proizvođači očekivali još veće cijene. Prije žetve ječam smo otkupljivali po dvije kune, cijena uljane repice iznosi 4,70 kuna za standardnu kvalitetu, a s objavom otkupne cijene pšenice izaći ćemo do kraja ovoga tjedna jer živimo u vremenima gdje su moguće dnevne promjene”, istaknuo je predstavnik Žito grupe.