Vidjelo se već krajem 2021. da inflacija ubrzava. Suše, poplave, COVID i prekidi u lancu opskrbe, u kombinaciji s golemim iznosom jeftinog novca, počeli su uzimati danak. No malo je tko tada zamišljao ratom i sankcijama ovako uzdrmanu svjetsku ekonomiju i brzorastuću inflaciju. Ona je u Europskoj uniji u svibnju bila 8,1 %.
Nepredvidljivost
Cijene transporta, koje su lani eksplodirale, prati velik rast cijena sirovina i energenata, a situacija u Ukrajini nije ohrabrujuća. O pšenici i žitu slušamo svaki dan, o ulju također, a što se tiče goriva, situaciju svi znamo, kaže se u analizi koju je za portal Ja TRGOVAC proveo Ivan Junaković, voditelj prodaje za Hrvatsku i BiH u agenciji NielsenIQ, a vezano uz kretanje cijena 150 najvažnijih kategorija namirnica i ostalih potrepština.
Zbog nepredvidljivosti ishoda i trajanja ruske invazije, kaže, vrlo je teško predvidjeti daljnji razvoj. Razloga za optimizam ima, čak i u ovoj godini, bar kad je riječ o Hrvatskoj, jer zasad sve upućuje na rekordnu turističku sezonu, koja utječe na cijene robe široke potrošnje.
Prema analizi kretanja cijena 150 najvažnijih kategorija namirnica i ostalih svakodnevnih potrepština, jestivo je ulje bez premca u ovoj godini najviše poskupjelo od prehrambenih proizvoda, za 33 posto u odnosu prema prva četiri mjeseca 2021. Slijede brašno s 27 posto, zamrznuti mesni proizvodi s 25 posto, mlijeko s 21 posto i sportski izotonični napitci s 20 posto višim cijenama od prošlogodišnjih.
Za deset ili više posto poskupjeli su i maslac i margarin (18 posto), sladoledi i svježi kvasac (po 17 posto), tjestenine, procesirano voće i voćni namazi, hrana za mačke te vitaminske šumeće tablete i prašci (po 15 posto), med (14 posto), sirevi (12 posto), juhe (11 posto) te kava, pakirani kruh i tost, mliječni i sirni namazi i slani štapići i pereci (svi po 10 posto).
Ima i proizvoda koji nisu poskupjeli. Tako se cijena praktično nije mijenjala jakim alkoholnim pićima, pivu, čokoladnim prutićima, kobasicama, ledenim čajevima, dječjoj dehidriranoj hrani, kakau i gotovim umacima. Analiza Ja TRGOVCA pokazuje da je prosječna cijena napitaka za bebe niža osam posto, a čajeva za bebe 12 posto, octa pet posto, hlađenih deserata i zamrznutih pekarskih proizvoda tri posto.
Količinski je porasla kupnja ulja, za deset posto, a mogući uzrok vidi se u stvaranju zaliha. Osim ulja porasla je i prodaja pakiranog kruha i tosta, tjestenine i svježeg mesa. Porasla je i potražnja za zamrznutim tijestom i pekarskim proizvodima, šećerima te polugotovim jelima na bazi tjestenine. Prodaja je ipak pala za većinu proizvoda s rastom cijene, na primjer, mlijeka, sireva i kave za sedam posto, sladoleda za deset, a zamrznutih mesnih proizvoda za 17 posto. Što se tiče pića, pivo i cideri imaju 17 posto manju realizaciju (uz sličnu razinu prosječnih cijena kao i lani), gazirani napitci ostvarili su dva posto manji količinski promet, prodaja vina količinski je pala za osam posto, a energetskih pića za 13 posto.
Razlozi za optimizam
Kod proizvoda izvan prehrane najviše su poskupjeli britvice i brijači, za 30 posto. Slijede salvete s 23 posto višim prosječnim cijenama, sredstva nakon brijanja sa 16 posto, deterdženti za pranje rublja s 15 posto, omekšivači rublja s 14 posto te sredstva za čišćenje zahodskih školjki s 13 posto višim cijenama.
Nisu poskupjeli higijenski ulošci i tamponi, dječje vlažne maramice, sredstva za osvježavanja zraka, sredstva za čišćenje lica. Pojeftinila su sredstva za osvježavanje WC školjki, sredstva za uklanjanje mrlja, lakovi za kosu, sredstva za depilaciju i vodice za ispiranje usta. Razlozi se pripisuju akcijama i znatnom rastu udjela trgovačkih robnih marki.
Unatoč znatnom rastu cijena, porasla je količinska prodaja dezodoransa, toaletnog papira, gelova za tuširanje, maramica za čišćenje lica, regeneratora za kosu te još nekih sredstava za čišćenje i njegu lica. Znatno je veća potražnja, za 20 posto, za vlažnim toaletnim papirom, iako mu je cijena viša dva posto.
Uz dolazak ljeta, zaključuju u Ja TRGOVAC, ima dovoljno razloga za optimizam u vezi s potrošnjom. Iako će se u pozadini odvijati tiha bitka za profitabilnost, uzimajući u obzir poremećaje u opskrbi te rastuće cijene energenata, prijevoza i sirovina.
Igor Bošnjak
COVID, RAT U UKRAJINI I TISKANJE NOVCA
Ekonomski analitičar Andrej Grubišić za HRT je rekao da smatra kako je, uz COVID pandemiju i rat u Ukrajini, tiskanje novca jedan od velikih kontributora trenutne inflacije. “Cijene dobara i usluga generalno su poskupjele za oko 11 %, s tim što je hrana unutar košarice otišla gore za oko 15 %, a pojedini artikli i po 30 %, kao jestivo ulje. Cijena voća je najmanje porasla - 7 ili 8 %. To su znatna povećanja, posebno jer smo posljednjih desetak godina imali relativno nisku inflaciju, 1 ili 2 % godišnje”, kaže Grubišić. On ne dvoji da je dio poskupljenja špekulativnog karaktera. “Testira se do koje je granice netko spreman konzumirati određeni proizvod ili uslugu, usprkos porastu cijene. Konkurencija će vjerojatno ići na reduciranje cijena, kako bi privukla kupce, pa je jako važno držati tržište potpuno otvorenim”, smatra.
Cijena se praktično nije mijenjala jakim alkoholnim pićima, pivu, čokoladnim prutićima, kobasicama...