Svijet
SAMIT U MADRIDU

Stoltenberg: NATO će pomoći Ukrajini sveobuhvatnim paketom
Objavljeno 28. lipnja, 2022.

NATO će sveobuhvatnim paketom pomoći Ukrajini koja je suočena s brutalnošću koju Europa nije vidjela od Drugog svjetskog rata, izjavio je u utorak u Madridu glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

“Dogovorit ćemo sveobuhvatni paket pomoći Ukrajini kako bismo im pomogli da održe pravo na samoobranu. Iznimno je važno da smo spremni i dalje pružati podršku jer se Ukrajina sada suočava s brutalnošću kakvu u Europi nismo vidjeli od Drugog svjetskog rata”, rekao je Stoltenberg.

Stoltenberg je nekoliko sati prije početka samita održao konferenciju za novinare nakon sastanka sa španjolskim premijerom Pedrom Sanchezom.

Stoltenberg je izrazio nadu da će se na ovom samitu postići napredak u pogledu pristupanja Finske i Švedske, koje su nedavno podnijele zahtjev za članstvo, ali se tome ispriječila turska blokada.

Španjolski premijer Sanchez je rekao da će obje zemlje na kraju ipak postati članicama, bilo sada, bilo kasnije.

“Uvjeren da će se one, ako ne sada, onda kasnije pridružiti Sjevernoatlantskom savezu”, rekao je Sanchez.

On je istaknuo da će samit NATO-a biti prigoda za upućivanje “poruke jedinstva demokratskih zemalja u obrani demokracije i njezinih vrijednosti i za obranu međunarodnog poretka na temelju pravila”.

 

Madrid: skup čelnika 40-tak zemalja, grad pod opsadom snaga sigurnosti


Šefovi država ili vlada 30 država članica NATO-a te još desetak čelnika partnerskih zemalja okupit će se u sljedeća dva dana u Madridu, gdje su raspoređene velike policijske snage u najvećoj sigurnosnoj operaciji u nedavnoj povijesti Španjolske.

Samit počinje u utorak navečer gala večerom koju u čast šefova država ili vlada organiziraju španjolski kralj Filip VI i kraljica Leticija.

Hrvatsko izaslanstvo predvodi predsjednik Zoran Milanović, koji će zajedno sa suprugom Sanjom Musić Milanović, prisustvovati svečanoj večeri.

Osim čelnika 30 država članica NATO-a na samit su pozvani čelnici još desetak zemalja, među kojima su Australija, Novi Zeland, Japan, Južna Koreja, Gruzija.

Još nema definitivne potvrde hoće li se pojaviti ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij ili će se sudionicima sastanka obratiti video-vezom.

U Madridu su i čelnici Švedske i Finske, država koje su aplicirale za članstvo u Savezu. Na sastanku sudjeluju i čelnici EU-a, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel i predsjednica Komisije Ursula von der Leyen.

U srijedu su predviđene dvije radne sjednice na razini šefova država ili vlada.  Između tih dviju sjednica, predsjednik Milanović imat će bilateralni sastanak s finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm.

U četvrtak, zadnji dan samita, predviđena je jedna radna sjednica na najvišoj razini nakon koje će  predsjednik Milanović imati bilateralni sastanak sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson.

Ukupan broj sudionika samita procjenjuje se na oko pet tisuća, a njihovu sigurnost čuva oko 10 tisuća pripadnika snaga sigurnosti koji su raspoređeni po cijelom gradu.

Policajci na konjima i pješice patroliraju gradom, a zračni prostor štiti više desetaka helikoptera. Prema španjolskom ministarstvu obrane, na visokom stupnju pripravnosti su i borbeni zrakoplovi i protuzračna obrana. Informatičke mreže su pod pojačanim nadzorom zbog opasnosti od kibernetičkih napada.

Budući da su dijelovi grada blokirani, španjolske vlasti pozvale su građane Madrida da sljedećih dana svi koji mogu rade od kuće.

Stoltenbergova najava o 300.000 vojnika

Uoči samita, glavni tajnik Jens Stoltenbrg je najavio da će na sastanku biti donesena odluka o povećanju  broja vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300.000.

“Mi ćemo transformirati NATO-ove snage za odgovor i povećati broj vojnika u visokom stupnju pripravnosti na preko 300 tisuća”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare u Bruxellesu, ususret samitu NATO-a u Madridu.

Trenutačno NATO ima u svojim istočnim članicama oko 40 tisuća stalno raspoređenih vojnika u osam borbenih skupina.

Te snage u visokom stupnju pripravnosti neće biti stalno raspoređene na istočnom krilu, nego će biti u svojim zemljama, ali će se u slučaju potrebe moći brzo rasporediti.

Samit se odvija u jeku najveće sigurnosne krize od Drugog svjetskog rata koja je izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu i koja je stubokom promijenila ustaljeni poredak.

Na dnevnom redu sastanka na vrhu je pitanje kako ruska brutalna agresija na Ukrajinu i nova sigurnosna realnost u Europi utječu na pristup NATO-a obrani i odvraćanju.

Visoko na popisu prioriteta je i rastući utjecaj Kine i sigurnosne posljedice klimatskih promjena, zatim druge prijetnje, terorizam i nestabilnost u Sjevernoj Africi i Sahelu.

Ruski napad na Ukrajinu nagnao je Švedsku i Finsku na odustajanje od duge tradicije neutralnosti, što je donedavno bilo nezamislivo,  i one su 18. svibnja službeno zatražile članstvo u NATO-u.

Međutim, njihovo pridruživanje NATO-u još nije sigurno. Odluke u NATO-u donose se konsenzusom, a njega nema zbog Turske. U tijeku su intenzivni diplomatski napori kako bi se uklonila blokada.

(Hina)

Sullivan: Važno je ono što se događa na terenu

Sjedinjene Države na sastanku NATO-a u srijedu planiraju "specifične najave" o "novom i dugoročnom vojnom angažmanu na kopnu, na moru i u zraku" u Europi, rekao je Jake Sullivan, glavni diplomatski i vojni savjetnik predsjednika SAD-a Joea Bidena, na letu Air Force Onea za Madrid. Istaknuo je i kako će "određen broj zemalja" toga saveza također "obećati povećanje svog obrambenog doprinosa na istočnom krilu, s naglaskom na Baltik". "Na kraju sastanka na vrhu postojat će čvršći, djelotvorniji i vjerodostojniji sustav koji će uzeti u obzir akutniju i ozbiljniju rusku prijetnju ne samo zbog toga što je učinila u Ukrajini, nego i zbog načina na koji je Rusija promijenila svoj odnos prema Bjelorusiji", rekao je Sullivan.

Nakon što su ruski predsjednik Vladimir Putin i bjeloruski Aleksander Lukašenko u subotu najavili da Rusija "u idućim mjesecima" planira u Bjelorusiji stacionirati rakete Iskander koje mogu nositi nuklearne glave, Sullivan je naglasio da je važno "što se događa na terenu", a ne u razgovoru dvojice čelnika. "Naravno, ako se nastavi raspoređivanje ruske vojske, uključujući nuklearne kapacitete, to je briga za cijeli Savez", dodao je Bidenov savjetnik.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana