Ekonomija
DAN POLJA HAPIH-A

Po sjemenskoj proizvodnji soje drugi smo u EU-u
Objavljeno 28. lipnja, 2022.

Sjeme je prvi input u proizvodnji i jedan od najvažnijih, proizvodnja sjemena u Hrvatskoj pokazala se ključnom u vrijeme krize, a proizvođačima je osigurano sjeme visoke kvalitete po znatno nižim cijenama u odnosu prema sjemenu iz uvoza. Procjenjuje se kako je u RH u sektoru oplemenjivanja bilja, proizvodnji, doradi i distribuciji sjemena angažirano 6730 djelatnika. Rekao je to dr. sc. Goran Jukić, pomoćnik ravnateljice i voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo u Hrvatskoj agenciji za hranu i poljoprivredu, na Danu polja, koji Centar tradicionalno organizira za dorađivače sjemena i distributere sorti strnih žitarica.



Jukić je istaknuo kako je Hrvatska za sada druga zemlja u EU-u po sjemenskoj proizvodnji soje, šesta po pšenoraži, deveta po ozimoj pšenici i ozimom ječmu te jedanaesta po kukuruzu. U 2021. godini sjetvene površine pod sjemenskim usjevima u EU-u iznosile su 2.095.420 hektara. Najveći proizvođači sjemena u EU-u su Francuska, Italija i Njemačka, a općenito se može reći kako je trend uzlazan za većinu članica Unije. Najveća je proizvodnja sjemena u grupi žitarica, a pod kukuruzom su površine u konstantnom porastu. Površine pod sojom ostale su stabilne, a Italija je ostala lider u proizvodnji sjemena soje, ispred Hrvatske, koja bilježi najveće površine pod tom kulturom u svojoj povijesti. Kod predivog bilja, uljane repice i povrća bilježi se pad u sjemenskoj proizvodnji, kod krmnog bilja i leguminoza porast, a proizvodnja suncokreta i krumpira na razini je prošlogodišnje.

Od ulaska Hrvatske u EU pa sve do 2017. dolazi do smanjenja broja sorti u postupku priznavanja, proizvodnje i certificiranih količina sjemena, a od te godine do danas vidljiv je postupni oporavak sektora. U 2022. dorađeno je 40 različitih biljnih vrsta s ukupno 73.873 tone certificiranog sjemena. Najveće ukupne količine certificiranog sjemena čine žitarice, 83,57 %, industrijsko bilje, 15,26 %, povrće, 0,51 %, i krmno bilje, 0,66 %.

U ovom trenutku samodostatni smo kod sjemena strnih žitarica, soje i lucerne, kod kukuruza potrebe za sjemenom zadovoljavamo od 50 do 60 %, a kod biljnih vrsta gdje nemamo selekciju i organiziranu proizvodnju sjeme uvozimo.

Podršku ovom sektoru daje i Ministarstvo poljoprivrede Programom potpore proizvođačima kukuruza, Mjerom 4.1.1. Ulaganja u sjemensku i rasadničarsku proizvodnju te Programom potpore sufinanciranja analize sjemena soje na prisutnost GMO za 2022. - 2024.

Nakon izlaganja za okupljene je organiziran obilazak kontrolnog polja i postregistracijskih pokusa strnih žitarica. T.Eršek Cicvarić
PROSJEČNI PRINOSI
Dr. sc. Valentina Španić, oplemenjivač pšenice s Poljoprivrednog instituta Osijek, istaknula je kako je i na njihovim površinama počela žetva pšenice, uz očekivane prinose, veće od deset tona po hektaru. “Krenula je žetva pšenice, a očekujemo prosječne prinose. Tijekom sjetve bila je povećana suša, pa su negdje usjevi pšenice nešto rjeđi, tako da očekujemo prinose veće od deset tona po hektaru, što je odlično u odnosu prema prošloj, idealnoj godini, kada suša nije pogodila vlatanje ni klasanje i prinosi su bili izvanredni, 11-12 tona”, rekla je Španić te dodala kako je Poljoprivredni institut bio i ostao najveći proizvođač certifiiciranog sjemena strnih žitarica, a oplemenjivači iz godine u godinu rade na novom sortimentu stvarajući sorte pšenice i ječma koje su poboljšanih svojstava, otpornije na abiotički i biotički stres. “Suša kao abiotički stres sve se više javlja i stoga stvaramo genotipove koji bi bili otporniji na sušu, a osim toga radimo istraživanja i na biotički stres, različite bolesti koje pogađaju pšenicu”, zaključila je Španić.

Možda ste propustili...

OD POČETKA TRAVNJA DO KRAJA LISTOPADA PLANIRANO OKO 758.000 LETOVA

Španjolski avioprijevoznici povećavaju kapacitete

POVRĆU LOŠA GODINA, SVE URANILO, KIŠE PREMALO

U plastenicima u travnju 40, zahladnjenje novi stres

Najčitanije iz rubrike