Magazin
RAZGOVOR: VELIMIR SRIĆA

Pozicija je poboljšana, trebamo se prilagođavati novim okolnostima
Objavljeno 25. lipnja, 2022.
PROF. DR. SC. VELIMIR SRIĆA, EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

O tome što se "krije" iza rekordnog skoka Hrvatske na svjetskoj ljestvici konkurentnosti, kako stoji u nedavnoj objavi Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne, odnosno što konkretno znači taj "impresivni skok u globalnoj konkurentnosti", kao i općenito što neku državu definira kao konkurentnu, razgovarali smo s dr. sc. Velimirom Srićom, sveučilišnim profesor u trajnom zvanju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.



- Ta ljestvica konkurentnosti prvi je put objavljena 1989. i rangira zemlje prema tome kako upravljaju procesima dugoročnog stvaranja vrijednosti, odnosno kako unapređuju vlastitu konkurentnost. Parametri koji se uzimaju u obzir su (1) gospodarski rezultati, (2) učinkovitost vlade, (3) učinkovitost poslovnog sektora i (4) infrastruktura. Istina je da smo napredovali do 46. mjesta, jer smo između 2017. i 2021. zauzimali mjesta između 59. i 61. (od 63 analizirane zemlje), što znači da smo bili na samom dnu, ispred Bolivije i Bocvane. Ipak, ovim se napretkom ne treba previše zanositi jer su sve analizirane europske države ostale ispred nas. Kada je riječ o gospodarskom rezultatu, Hrvatska je zauzela 32. mjesto (50. mjesto u 2021. godini), po efikasnosti državnog sektora skočila je s 57. mjesta na 46., po efikasnosti poslovnog sektora sa 64. na 49. mjesto, a prema kvaliteti infrastrukture s 50. na 45. mjesto.

Još smo loši sa stanovišta stranih ulaganja (56.), porezne politike (48.) i prakse upravljanja (58.), a kod tehnološke infrastrukture (44.), zdravlja i okoliša (37.) te obrazovanja (42.) ima prostora za napredak. Najgori smo i dalje po percepciji korupcije, neefikasnosti pravosuđa i sporosti birokracije.

Sažeto rečeno, to je vrijedan skok, ali naša polazna pozicija bila je vrlo niska. Sad smo među najgorih 30 % na listi, no prije smo bili među najgorih 7 %. Još uvijek smo jedna od najcentraliziranijih i najskupljih zemalja sa stanovišta trošenja državnog novca. U naše se proračune kroz poreznu politiku slijeva gotovo polovina bruto domaćeg proizvoda, što državna i lokalna uprava prečesto raspodjeljuju prema kriterijima političkog omjera moći. Porez na dobit nam je natprosječan, a porez na plaće među najvećima u svijetu. Bolju budućnost nudi nam očekivani uspjeh turizma, nicanje sve više startupova i podizanje digitalnog sektora ekonomije, pri čemu najmanje pomaže država, a najviše sami poduzetnici.

KREATIVNO SNALAŽENJE


Koliko je konkurentnost jedan od ključnih poticajnih faktora u svim segmentima društva, ili samo gospodarstva? Jesmo li konačno naučili da bez konkurentnosti nema razvoja i napretka ili još robujemo lošim starim navikama...?

- Ima još dosta loših starih navika. Prije svega to je neznalačko upletanje politike u pitanja gospodarskog rasta i razvoja. Nije čudno da je na vrhu liste svjetske konkurentnosti Danska, koja je i najbolja u načinu upravljanja državom i poduzećima. Slično je sa Švicarskom, koja je druga, Švedskom, koja je četvrta, te s Nizozemskom i Finskom, na šestom i osmom mjestu. To su zemlje na čiju se političku, birokratsku i gospodarsku praksu valja ugledati.

Kompetitivnost hrvatskih javnih i privatnih poduzeća stalno smanjuje i politika subvencija, koja nije usmjerena na osposobljavanje sposobnih, nego na preživljavanje nesposobnih. Kod nas je godinama 90 % sredstava državnog proračuna u kategoriji vertikalnih subvencija usmjeravano na tri djelatnosti: poljoprivredu, željeznice i brodogradnju. Srećom, Europska unija tjera nas na horizontalne subvencije, koje potiču doprinos pojedinih projekata, djelatnosti i aktivnosti strateškim ciljevima razvoja Hrvatske. Na primjer, ako nam je turizam strateški imperativ, valja poticati digitalizaciju hotela ili subvencionirati troškove naobrazbe turističkih djelatnika, ili financirati znanstvene projekte za turistički usmjereni preustroj brodogradnje, ili poticati uvođenje novih tehnologija za proizvodnju organske hrane namijenjene turizmu i izvozu.

Kako na konkurentnost utječe kreativnost? Kakva je naša konkurentnost radne snage, ali i upravljanja, menadžmenta, leadershipa?

- Naši ljudi su vrlo kreativni, ali to nije uvijek u funkciji napretka društva i gospodarstva. Hrvatska je, naime, zemlja poljuljanih vrijednosti. Još uvijek prečesto "kreativni" poduzetnici i menadžeri varaju državu, kompanije i djelatnike, "kreativni" radnici varaju šefove, partnere i suradnike, a "kreativni" mediji manipuliraju javnošću. Istodobno "kreativni" političari sve besramnije šire teorije urote i varaju sve i svakoga. Nažalost, presporo i neefikasno pravosuđe porodilo je mentalitet "kreativnog snalaženja". Pazi da te ne uhvate. Ako te i uhvate, platit ćeš skupog odvjetnika pa ćeš se izvući. Ako se ne izvučeš, sudski proces će trajati vječno ili pasti u zastaru, ili ćeš se skloniti u susjednu državu. Ako sve krene naopako, bar "kreativno" ukradi dovoljno da mirno živiš kad iziđeš iz zatvora.

Naš sustav upravljanja i vođenja velik je problem i bitno utječe na konkurentnost. Već desetljećima smo jaki u "indeksu despotizma", koji mjeri razinu korupcije, stupanj zaštite vlasničkih prava i kvalitetu zakonodavnog okruženja neke zemlje. Među 85 analiziranih obično se nađemo oko 70. mjesta. Indeks je temeljen na analizama MMF-a, Transparency Internationala, spomenutom izvješću o konkurentnosti i sličnim podatcima.

Inače, "despotizmom" se smatra sustav bremenit birokratskim zaprekama u kojem se problemi odnosa pojedinaca ili poduzeća s državom rješavaju vezama, poznanstvima, preporukama, korupcijom, političkim intervencijama i potplaćivanjem dužnosnika i činovnika. Definicija kao da je krojena prema našoj praksi i mentalitetu.

POLITIKA I MENTALITET


Može li spomenuto izvješće IMD-a biti dodatni poticaj u borbi protiv korupcije i za stvaranje bolje poslovne klime i upravljanja na svim razinama, kako to ističe premijer Plenković? O čemu to najviše ovisi?

- To bi trebalo biti tako, ali politika i vlast moraju prvo dobro počistiti vlastito dvorište. Prema ovom izvješću, korupcija je i dalje jedan od glavnih problema hrvatske konkurentnosti. Svi govore o tome, ali se malo poduzima. Naši zviždači stradavaju, umjesto da postaju heroji, a institucije države djeluju tek onoliko koliko diktira politički interes, otkrića medija ili pritisak EU-a.

Glavni je problem što, uz časne iznimke, našim političkim prostorom vlada negativna selekcija. Ona je prouzročila intelektualno osiromašenje svih struktura upravljanja, osim privatnog biznisa. Od doba prvog hrvatskog predsjednika vlada razmišljanje da, kad dođeš na vlast, odmah zamijeniš ljude iz sustava svojima, "od ministara do čistačica". Pritom vlasti nije važno je li netko sposoban, nego je li dovoljno "njihov". Zato smo, gdje god politika utječe, postali zemlja podobnih, a ne sposobnih.

Istina, taj je mentalitet recidiv bivšeg sustava u kojem je službeno postojala moralno-politička podobnost kao preduvjet za napredovanje. No nakon demokratskih promjena praksa je ostala, samo je ideološki kriterij zamijenjen nacionalnim. Taj dug plaćamo i danas jer smo društvo u kojem lakše uspijevaju poslušni birokrati nego inventivni poduzetnici. Sasvim suprotno zahtjevima podizanja konkurentnosti. Zato, ponavljam, treba učiti od Skandinavaca, oni su najnapredniji dio EU-a.

ZAČARANI KRUG


Konkurentnost nam raste, ali koliko su danas problem eskalacija inflacije i teškoće zbog sankcija Rusiji?

- Da, nailazi doba inflacije, stagnacije i potrebe prilagođavanja novim okolnostima. Rast cijena energije i kapitala (kroz kamate na zaduženje) smanjit će dotok novca za investiranje u djelatnosti o kojima ovisi budući rast, poput poduzetništva, javnog zdravstva, obrazovanja i izgradnje infrastrukture. Zbog rasta cijena padat će i potrošnja. Nevolje će se pojačavati jer je ekonomsko ponašanje poduzeća i pojedinaca temeljeno na očekivanjima. A na njih momentalno najjače utječe galopirajuća inflacija i nepredvidljivo trajanje rata u Ukrajini, kombinirano s kolapsom tržišta vrijednosnica te jakim signalima stagnacije i recesije u SAD-u i EU-u. Gomilat će se dugovi, a da bi se otplatili, porezi i cijene morat će rasti, što će utjecati na novu promjenu očekivanja svih donositelja ekonomskih odluka. Umjesto da investiraju, oni će štedjeti.

Financijski stroj koji je pandemija pregrijala sad će se ohladiti. Kombinacija tih čimbenika može stvoriti začarani krug negativnih efekata, takozvanu stagflaciju. Pred nama stoje neizvjesna i teška vremena. Za nadati se je da ćemo ipak proći bolje nego u posljednjoj globalnoj krizi, prije 13 godina, ako ni zbog čega drugog, onda zbog ipak blago poboljšane pozicije na listi globalne konkurentnosti. (D.J.)
Rast cijena energije i kapitala (kroz kamate na zaduženje) smanjit će dotok novca za investiranje u djelatnosti o kojima ovisi budući rast, poput poduzetništva, javnog zdravstva, obrazovanja i izgradnje infrastrukture.

Srećom, Europska unija nas tjera na horizontalne subvencije, koje potiču doprinos pojedinih projekata, djelatnosti i aktivnosti strateškim ciljevima razvoja Hrvatske...

Možda ste propustili...

ISTRAŽIVANJE: TURISTIČKA SEZONA BILJEŽI REKORDE. ŠTO KAŽU EU TURISTI?

Hrvatska je apsolutni hit!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ISTRAŽIVANJE: TURISTIČKA SEZONA BILJEŽI REKORDE. ŠTO KAŽU EU TURISTI?

Hrvatska je apsolutni hit!

2

ŠTEDNJA I MENTALITET

Neven Vidaković: Najvišu cijenu platit će obični građani

3

ŠTEDNJA I MENTALITET (I)

Prilagoditi se vremenu
u kakvom živimo