Magazin
TEMA TJEDNA: KONKURENTNOST U HRVATSKOJ

Đula Borozan: Velika očekivanja i veliki izazovi
Objavljeno 25. lipnja, 2022.
PROF. DR. SC. ĐULA BOROZAN Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Pitanje konkurentnosti neke zemlje zaokuplja sve više pozornosti ne samo znanstvenika nego i makroekonomskih autoriteta, političara i šire javnosti. To ne začuđuje, imajući u vidu kako o razini dostignute konkurentnosti ovisi velikim dijelom kvaliteta života građana zemlje. Naime, konkurentnost se čvrsto povezuje s produktivnošću i kvalitetom poslovnog okruženje; stoga i ovisi o njima - navodi prof. dr. sc. Đula Borozan s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku te u nastavku svoga priloga za Magazin piše:



- Produktivnost pokazuje koliko smo uspješni u proizvodnji proizvoda i pružanju usluga u odnosu prema upotrijebljenim resursima. S druge strane, o kvaliteti vlade i javnog sektora općenito te njihovoj sposobnosti razvoja efikasnih i pravednih institucija, kvalitetne infrastrukture i politika ovisi koliko će poslovno okruženje biti pošteno, povoljno i poticajno te time podržati održivo poslovanje poduzeća i unaprjeđenje konkurentnosti. U principu, što je okruženje povoljnije i što smo produktivniji, to smo konkurentniji. Posljedično, ostvarujemo snažniji ekonomski rast, koji je važan za ekonomski razvoj, očuvanje okoliša, socijalnu sigurnost i općenito podizanje kvalitete života građana.



 

KAKO SE MJERI KONKURENTNOST?



Da bismo mogli stvoriti realnu sliku o konkurentnosti naše zemlje, moramo ju moći izračunati te usporediti s onom ostvarenom u proteklom vremenu, ali i s drugim zemljama. Naime, za vrednovanje i ocjenu konkurentnosti od presudnog su značenja trendovi, kako oni koje mi ostvarujemo, tako i oni koje ostvaruju nama srodne usporedne zemlje. Pozicionirati konkurentnost RH u europskim, a potom i svjetskim razmjerima možemo na temelju kompozitnih indikatora koje izrađuju respektabilne svjetske organizacije, kakav je Međunarodni institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne. Ipak, prije nego što predstavimo najnovije rezultate IMD-a, napomenimo samo kako trebamo biti oprezni u donošenju konačnih zaključaka; brojke i rangovi su korisni, ali nisu ni apsolutno objašnjenje naše stvarnosti ni točno pretkazanje budućnosti.

IMD je kreirao svjetski indeks konkurentnosti, koji mjeri sposobnost neke zemlja u kreiranju i održavanju konkurentnog poslovnog okruženje. Indeks je baziran na četiri stupa (ekonomski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura), koja su dodatno podijeljena u pet podstupova radi njihova boljeg razumijevanja. Izvori podataka za izračun indeksa su službeni statistički podaci zemalja i istraživanja mišljenja gospodarstvenika (oko 100) koja se provode u suradnji s partnerskim nacionalnim institucijama (u Hrvatskoj je to Nacionalno vijeće za konkurentnost). Indeksi se prate za oko 64 zemlje, a naša zemlja ima sreće što je jedna od njih. Naime, objavljeni rezultati mogu poslužiti nositeljima ekonomskih politika kao vrijedne smjernice u njihovu kreiranju i implementiranju.

Pozicija Hrvatske na ljestvici konkurentnosti među usporednim zemljama EU-a (rangovi konkurentnosti) Izvor podataka za izradu grafa: IMD, World Competitiveness Ranking 2022, https://www.imd.org/globalassets/wcc/docs/wco/pdfs/countries-landing-page/HR.pdf Napomena: Niži rang označava bolju konkurentsku poziciju, za razliku od višeg ranga.



ŠTO POKAZUJU TRENDOVI?


Gledajući unatrag pet godina (2017. - 2021.), Hrvatska se na globalnoj ljestvici konkurentnosti kretala između 59. i 61. mjesta. Takva je pozicija zapravo jasno upućivala na njezinu stagnaciju, a u usporedbi s novijim zemljama člancima Europske unije, tj. nama ekonomski, geografski, povijesno i kulturno bližim zemljama, i na njezino zaostajanje i nazadovanje (vidjeti sliku 1). S jedne strane jasna je to posljedica izostanka konzistentnih i sveobuhvatnih strukturnih reformi, koje su od presudnog značenja za poboljšanje konkurentnosti, a posljedično i rast životnog standarda i dobrobiti građana. S druge strane rezultat je to i slabe tehničke efikasnosti i nedostatne inovativnosti poslovnog sektora, na što su upozorili i rezultati istraživanja u okviru projekta "Ekonomski izazovi tranzicije prema niskougljičnom rastu", koji financira Hrvatska zaklada za znanost (www.efos.unios.hr/einura) u razdoblju 2021. - 2024. IMD-ova izvješća upućuju posebice na slabosti u području upravljačkih praksi, tržišta rada, stavova i vrijednosti, zakonodavstva u poslovanju, osnovne infrastrukture i privlačenja investicija.

To je i u skladu s mišljenjem ispitivanih gospodarstvenika, koji su uobičajeno najmanje pozitivnim ocjenjivali učinkovitost pravnog okruženja, sposobnost vlade, konkurentnost poreznog sustava, kvalitetu korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika. Isti su uobičajeno najpozitivnijim ocjenjivali kvalificiranost radne snage, pouzdanost infrastrukture, visoku razinu obrazovanja, pristup financiranju i troškovnu konkurentnost. Slično mišljenje iskazali su i u izvješću za ovu, 2022. godinu.

SIGNAL OBRATA TRENDA?


Međutim, Hrvatska se u najnovijem izvješću za 2022. godinu našla na 46. mjestu od ukupno 64 zemlje, što je najveći pozitivan pomak od svih zemalja uključenih u istraživanje. Taj ju je pomak, kako je vidljivo na slici 1, pozicionirao ispred Bugarske, Rumunjske, Poljske i Slovačke. Rezultat je to poboljšanja u sva četiri ključna stupa konkurentnosti, s tim što je najveći pomak ostvaren u području ekonomskih rezultata (skok od 18 mjesta), kako to slika 2 ilustrativno prikazuje.

Indeksi konkurentnosti Hrvatske u razdoblju 2018. - 2022. (rangovi) Izvor podataka za izradu grafa: IMD, World Competitiveness Ranking 2022, https://www.imd.org/globalassets/wcc/docs/wco/pdfs/countries-landing-page/HR.pdf Napomena: Niži rang označava bolju konkurentsku poziciju, za razliku od višeg ranga.



Detaljniji uvid u konkurentsku poziciju Hrvatske u odnosu prema izvješću iz 2021. godine otkriva da je poboljšanje konkurentnosti primarno posljedica intenziviranja međunarodne trgovine i oporavka turističkog sektora nakon zaključavanja ekonomije zbog pandemije COVID-19 te snažnog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2021., što je izravno povezano s njegovim snažnim padom, od 8,1 %, koji je Hrvatska proživjela 2020. Nadalje, ono je posljedica povećanog stupnja iskorištenosti sredstava iz EU fondova te povećanja efikasnosti javnog sektora (prvenstveno u području dostupnosti i digitalizacije javnih usluga prema građanstvu i poslovnom sektoru) te pozitivnog raspoloženja gospodarstvenika koje počiva na ulasku Hrvatske u europodručje i schengenski prostor, a koje su isti iskazali u istraživanju za najnovije IMD-ovo izvješće.

Ostaje vidjeti hoće li se taj pozitivni iskorak u konkurentnosti nastaviti i u sljedećem razdoblju te kako će se hrvatski javni i poslovni sektor nositi s globalnim izazovima, kakvi su rastući inflatorni pritisci, geopolitički sukobi, nove varijante COVID-19 i narušeni lanci opskrbe. Nadu u pozitivan preokret trenda snažno potkopava daljnji izostanak važnih strukturnih reformi, rastuća inflacija i podizanje kamatnih stopa, problemi s energijom, sve vjerojatnija recesija i stagflacija, pad kupovne moći i životnog standarda, nedostatak radne snage i nedostatna ulaganja u modernizaciju poslovnog sektora.

 
Piše: Đula BOROZAN
Možda ste propustili...

DAVOR GJENERO POLITIČKI KOMENTATOR I ANALITIČAR

Pelješki most simbol je europskog suverenizma

DR. SC. DUŠKO SEKULIĆ, PROFESOR U MIROVINI PRAVNOG FAKULTETA U ZAGREBU

Jedan od razloga pojave suverenizma je razočaranje desnice u Europu

ISTRAŽIVANJE: TURISTIČKA SEZONA BILJEŽI REKORDE. ŠTO KAŽU EU TURISTI?

Hrvatska je apsolutni hit!

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

MODERNI SUVERENIZAM

Održiva budućnost koja
mobilizira sve potencijale

2

SANKCIJE TRAJU, PROBLEMI OSTAJU: IPAK DJELUJU, PREMDA TO NEKI NEGIRAJU

Nitko ne zna što
donosi jesen i zima

3

DOC. DR. SC. GORAN SUNAJKO, FILOZOFSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Suverenost neki razumijevaju kao moć koja je mimo i iznad vlasti