Vlada je donijela zaključak kojim želi spriječiti zastoj građevinskih radova ugovorenih s javnim sektorom. Riječ je o ublažavanju posljedica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda, a pojašnjava se procedura utvrđivanja razlike u cijeni radova. "U slučaju povećanja cijene radova za više od tih 10 %, razliku preko 10 % snosit će javni naručitelji, a povećanje cijene radova do 10 % snose sami izvođači radova", izvijestio je ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina.

Kako je rekao, uz ublažavanje poremećaja, cilj te Vladine mjere je uspješna provedba i dovršetak svih većih započetih projekata ugovorenih u postupcima javne nabave, kao i poticanje ugovaranja novih projekata. Izradit će se metodologija utvrđivanja razlike u cijeni radova, na osnovi zahtjeva izvođača. U Vladi kažu da je, zbog nesigurnosti u konačnu isplativost izvršenja ugovora o javnoj nabavi radova, primijećeno smanjenje broja ponuda u postupcima javne nabave te povećanje broja raskida postojećih ugovora.

U tekstu zaključka pozivaju se ugovaratelji koji za to imaju pravni interes da se obrate naručiteljima u postupcima javne nabave sa zahtjevom za isplatu razlike u cijeni za neizvršene ugovore o javnoj nabavi radova. Naručitelji se pak pozivaju da pristupe analizi ugovorenih cijena radova i elemenata na temelju kojih je cijena određena kako bi utvrdili jesu li se cijene izmijenile u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti veća za više od 10 %. Paladina ističe da će se poskupljenja radova morati dokazivati. U načelu, naručitelj će angažirati nadzornog inženjera, inženjera, voditelja projekta ili sudskog vještaka građevinske struke koji odabire između tri metode utvrđivanja poskupljenja, a naručitelj odlučuje i kako će isplatiti dodatne cijene. Povećanje troškova može se utvrđivati za bilo koje razdoblje za koje se može dokazati rast elemenata cijene radova.

"S obzirom na to da ovakvu situaciju s cijenama materijala i proizvoda nismo doživjeli u posljednjih 20 godina, bilo je jasno da se ovakvo pitanje mora riješiti na najvišoj razini, s jasnim smjernicama za postupanje za sve uključene, bez obzira na to govorimo li o proračunskim ili sredstvima EU-a", kazala je savjetnica predsjednika HGK-a za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj. Pozdravila je donošenje ovog zaključka i istaknula da hrvatski građevinari to čekaju već godinu dana. Dosad javni naručitelji nisu imali neku referentnu točku oko formiranja cijena i pravdanja EU sredstava.

"Vjerujemo da će se pronaći sredstva za namirenje razlika u cijeni materijala i da neće doći do zaustavljanja projekata. Hrvatska gospodarska komora dala je svoj doprinos ovoj problematici formirajući indekse cijena od 10/2020 do danas te ćemo i dalje pratiti kretanje cijena kako bi svi mogli potraživati razliku u cijeni", rekla je Čagalj.