Ekonomija
NEDOSTAJE RADNIKA ZA POSLOVE U POLJOPRIVREDI

Azijski sezonci na slavonskim poljima
Objavljeno 15. lipnja, 2022.
Nikola Velicki: Ove ćemo godine prvi put biti prisiljeni računati na inozemnu radnu snagu

Već duže vrijeme na istoku Hrvatske postoji problem s pronalaskom radnika za sezonske poslove u voćnjacima, vinogradima i poljoprivredi.
Kada se pita sezonska radna snaga, osnovni razlog su, tvrde, relativno male satnice, posebice u najnovije vrijeme kada iz dana u dan cijene osnovnih životnih namirnica, goriva, energije (…) naprosto divljaju, a upitno je kada će takvom cjenovnom divljanju doći kraj.

- U ovom trenutku berem višnje za 20 kuna po satu, bez obroka. Ne mogu sjediti kod kuće i gledati u strop. Katastrofa, ali što da se radi - priča jedna od baranjskih sezonskih djelatnica, dodajući kako će sigurno tražiti novi posao, tim više što je čula da su cijene satnice na drugim mjestima više. Njezina kolegica tvrdi kako u voćnjake ili vinograde ne bi išla za cijenu sata nižu od 30 kuna.

Ne nude obrok


- I 30 kuna je relativno malo, posebice ako gazda ne nudi obrok ili prijevoz. Izračunajte sami. Za osam sati rada uz satnicu od 30 kuna čovjek može zaraditi 240 kuna, No, ako za doručak izdvojim 20-ak kuna, ostaje mi 220, a kada od toga oduzmem eventualne putne troškove, ostaje jedva 200 kuna - priča, ističući kako u sezonu odlazi već čitav niz godina. Bilo je, nastavlja, svega i svačega. Neki su plaćali na tjednoj bazi, drugi svaka dva tjedna, treći mjesečno, a pojedinci u voću ili - nikako.

- Prošle godine zarađivala sam između 20 i 25 kuna. Kod gazde koji je plaćao 25 kuna nije bilo radnog vremena. Ustajala sam se u pet, a u sjedištu tvrtke bila sam u šest. Tamo su nas čekali traktori s prikolicom, vozili do voćnjaka i po nas dolazili kada je planirani dio voćnjaka bio obran. Na poslu sam provodila i po deset sati - prisjeća se. Kako bilo da bilo, većina slavonsko-baranjskih voćara, vinogradara, ratara i ostalih koji u pojedinim dijelovima godine bez pomoći sa strane ne mogu obaviti sve potrebne poslove slaže se kako problem postoji ali ga, bar za sada, uspijevaju riješiti.

- U vinogradima stalno ima posla. Do prije dvije-tri godine nekako je išlo, ali postaje sve teže i teže. Vinogradarski poslovi u ovom su trenutku, bar kod mene, pod kontrolom. Sada je potrebno pet-šest ljudi, a riječ je o našim zaposlenicima i članovima obitelji. No, kada dođe berba potrebno je najmanje 20-ak osoba, što je prilično teško organizirati - priča Lajoš Kolar, vinogradar iz Suze, naglašavajući kako će o visini satnice razmišljati kada se približe berbe.

U svakom slučaju, sezonci će mu biti potrebni. Većina baranjskih vinara naglašava kako je malo mladih koji se odlučuju za sezonski rad, pa su prisiljeni angažirati starije, iskusne sezonce. Međutim, oni neće dugo moći obavljati tako naporne poslove.

Usmjeravajući tako vodu na svoj mlin, dio vinogradara i voćara za sve krivi socijalnu politiku i sustav socijalnih davanja, tvrdeći kako im se čini da se kod nas ne potiče rad nego - nerad, izdvajajući one pojedince kojima je pomoć stvarno potrebna.

Nikola Velicki, direktor baranjske tvrtke Rabo, jedne od najvećih hrvatskih proizvođača jabuka, ne skriva kako će ove godine posegnuti za uvozom radne snage.

- Ove godine prvi put bit ćemo prisiljeni na inozemnu radnu snagu. Radnici će biti iz azijskih zemalja. Potrebe će sigurno biti veće nego ranije - kaže, dodajući kako ne zna koliko će ljudi biti potrebno te kako će satnica ovisiti o raznim čimbenicima.

Stipo Dumančić, bar za sada, drži satnicu od 20 kuna, ali tvrdi kako je riječ o ljudima, većinom umirovljenicima, koji mu već godinama pomažu u voćnjacima, i koji su poput jedne velike obitelji.

- Sve su cijene skočile, a naši su proizvodi, što se cijene tiče, na istoj razini. Većini mojih radnika to je samo dodatni izvor zarade. U budućnosti, ne znam kako će biti - priča Dumančić, koji je ove, a i budućih godina, berbu jagoda odlučio uvrstiti u - turističku ponudu. Sezonska radna snaga već odavno je ‘‘tradicija‘‘ na Belju.



- Tijekom sljedećeg tjedna angažirat ćemo prve radnike za ljetne sezonske poslove u poljoprivredi. Prema dosadašnjem broju prijavljenih osoba koje su zainteresirane za rad u sezoni, procjenjujemo da ćemo imati dovoljan broj sezonaca koji su uglavnom iz Baranje i okolice Osijeka - kažu na Belju te poručuju kako će visina zarade u sezoni, kao i dosadašnjih godina, ovisiti o radnom učinku i angažmanu svakog pojedinca.



Uvjeti rada


- Naglašavamo da će Belje i ove godine biti pouzdan poslodavac koji ispunjava sve definirane i dogovorene uvjete rada za sezonce - podvlače beljci.



Iz Zavoda za zapošljavanje tvrde kako je potreba za sezonskom radnom snagom sve veća, ne toliko zbog povećanja proizvodnje, nego zbog problema s pronalaženjem radne snage.



I velika plantaža voća, nekadašnji Borinci, danas Vinka plus, oduvijek je imala potrebu za velikim brojem sezonaca, posebice u desetljećima ranije kada je bilo manje strojeva koji su pri berbi zamjenjivali ruke berača.

- Vinka plus d.o.o. bavi se proizvodnjom i preradom voća i povrća i upravo zbog toga je naglašena sezonalnost, odnosno povećan broj radnika tijekom ljetnih mjeseci koji zna iznositi i do više od 300 radnika. Tu brojku čini naših oko 170 zaposlenih stalnih radnika i oko 150 sezonskih radnika. Osim ugovora o radu na određeno vrijeme zapošljavamo sezonce i na vaučer (rad na markice), kao i studente preko studentskog servisa. Sezonci u najvećem postotku rade kao radnici u proizvodnji - rad u voćnjaku, prerada u tvornici, pakiranje. Dio zapošljavamo kao traktoriste, kombajnere, viličariste, skladištare i sl. Godinama radimo na proširenju površina u voćnjaku te potreba za sve većim brojem sezonaca raste. Do sada smo potrebu za sezonskim radnicima uspješno rješavali s radnicima iz okolice te nismo imali potrebe za stranim radnicima - kaže Domagoj Franić, prvi čovjek Vinke plus d.o.o.

I. Getto/M.Flego
Nepalci u berbi rajčica
Što se uvozne radne snage tiče, u Baranji to i nije nekakva novost. Još davno Belje je uvozilo radnu snagu, doduše iz raznih krajeva bivše države. Mnogi od njih u Baranji su i ostali. Najviše ih je bilo po beljskim pustarama. U ožujku su u Baranju stigli i Nepalci. Njih trojica. Za berbu rajčica angažirala ih je tvrtka Dalis iz Gajića, a kako su najavljivali, spremni su na dovođenje još stranih radnika. Pripremili su sve potrebne dozvole za njihovo zapošljavanje, ali je na trenutak ‘‘zapelo‘‘ zato što nepalska vlada nije izdavala dozvole za rad u Europi zbog rata u Ukrajini. Ipak, ovih se dana situacija promijenila, pa ih je u plastenicima ukupno sedam.

U sezoni rade većinom žene u srednjim godinama, mladi nisu zainteresirani
- Primijetili smo mali nedostatak radne snage na radnim mjestima koje zahtijevaju više iskustva poput kombajnera, viličarista i slično. U odnosu na prošlu godinu došlo je do povećanja plaće u Vinki, dijelom zbog povećanja minimalne plaće u Hrvatskoj, a dijelom zbog kolektivnog ugovora. Naime, prošle godine Vinka je potpisala kolektivni ugovor koji je radnicima zajamčio dodatna materijalna prava - kaže Domagoj Franić, prvi čovjek Vinke plus d.o.o., dodajući da, što se tiče strukture sezonskih radnika, većinom su to žene u srednjim godinama, a mladi nikada nisu bili nešto previše zastupljeni kao sezonci, tako da se taj trend i dalje nastavlja, kaže Domagoj Franić. Miroslav Kolić iz Jarmine ima 80 hektara raznih sorti jabuka i jedan je od najvećih proizvođača jabuka. Naravno, uz desetero stalnih zaposlenih, svake godine uzima sezonce kada se poput berbe ili rezidbe povećava obujam poslova. - Imam po 10 do 15 sezonaca, a kada je mnogo posla za vrijeme berbe, bude ih 30 i 40, a nemam stranaca, bar za sada, pretežito su to starije žene iz Jarmine, ili iz obližnih sela koje su nam vjerne već godinama. Plaća je 25, pa do 30 kuna po satu, a na to još moram platiti porez 13 posto, tako da me svakog dana radnik košta 60 kuna bez njegove dnevnice - kaže Miroslav Kolić te najavljuje kako će za stalno zaposliti još dvije žene koje su do sada radile u sezoni. n

Možda ste propustili...

VREMENSKE PRILIKE UTJECALE NA VINOGRADE

Nikada raniji početak berbe grožđa u Baranji

NOVI FOKUS U NEIZVJESNOM EKONOMSKOM OKRUŽENJU

Globalno tržište preuzimanja i spajanja poduzeća je u padu

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana