U moru poskupljenja i galopirajuće inflacije konačno i jedna dobra ekonomska vijest koja gotovo da je prošla nezapaženo. Prvi put otkako je ušla u Europsku uniju i potpala pod mehanizam ekonomskog nadzora poznatiji kao Europski semestar, Hrvatska je krajem svibnja od Europske komisije dobila ocjenu da je riješila makroekonomske neravnoteže, koje su od 2014. bile prekomjerne, od 2019. više ne, ali su i dalje postojale, dok više ne postoje.
Hrvatska više nema makroekonomskih neravnoteža nakon što su proteklih godina omjeri duga znatno pali i nastavljaju snažno padati, objavio je EK. Komisija je objavila rezultate dubinske analize situacije u 12 zemalja članica EU-a u kojima su ranije postojale makroekonomske neravnoteže. Od 12 država članica samo za dvije, Hrvatsku i Irsku, utvrđeno je da ih više nemaju. U prethodnoj analizi koju je Komisija objavila prošle godine, utvrđeno je da je devet od tih 12 zemalja imalo makroekonomske neravnoteže: Hrvatska, Francuska, Njemačka, Irska, Nizozemska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Švedska, a preostale tri Cipar, Grčka i Italija imale su prekomjerne. Hrvatska je bila u postupku nadzora od 2014. godine. Sve do 2019. imala je prekomjerne neravnoteže. U veljači 2019. Komisija je utvrdila da više nema prekomjerne, nego samo makroekonomske neravnoteže. Postupak pri makroekonomskim neravnotežama zamišljen je tako da upotpuni sustav nadziranja EU-a na način da prati ostvarenja država članica prema većem broju pokazatelja. Na sve to treba podsjetiti kako ne bi bilo nejasnoća i krivih tumačenja.

Također treba podsjetiti i na neke od izjava premijera Plenkovića, vezano uz aktualno pozitivno mišljenje Europske komisije, koji je dodatno pojasnio situaciju. Između ostalog premijer je sažeto izjavio kako je za sve to trebalo vremena, kredibiliteta, povjerenja i reformi, a konzistentnost Vladine politike u tom smislu dovela je do rezultata. Pojasnio je da se taj paket odnosi na fiskalne i na ekonomske politike država članica. Što se tiče Hrvatske, premijer je istaknuo da je u nacionalnom djelovanju vezanom uz ublažavanje posljedica rasta cijena energenata, izazvanog ukrajinskim ratom, donesen program vrijedan pet milijardi kuna. Upravo na tom tragu EK u svom dokumentu ističe kako je važno omogućiti državama članicama da pomognu građanima u toj krizi.

Kada je riječ o fiskalnoj politici, govori se o fleksibilnosti i o tome da svaka država mora pronaći način kako osigurati sredstva da se pomogne građanima. Predsjednik Vlade također je objasnio zašto je Hrvatska danas bolja nego, primjerice, 2014. Razlozi su porast izvoza roba i usluga, smanjenje javnog duga i duga opće države, rast broja osiguranika, odnosno zaposlenih, rast prosječne plaće, rast minimalne plaće, pad stope nezaposlenosti, pad stope nezaposlenosti mladih, približavanja stope BDP-a po stanovniku prosjeku EU-a itd. "Hrvatska koja je stabilna, ima investicijski kreditni rejting, i koja je, usprkos svim krizama, pokazala otpornost gospodarstva - zbog toga imamo ovakvu ocjenu Komisije danas", poručio je Plenković te još dodao: "Za međunarodni kredibilitet Hrvatske članstvo u eurozoni značit će plus. Ne samo zato što smo već visokoeurizirana ekonomija nego i stoga što je upravo u ovakvim okolnostima dobro i za nas i za eurozonu da Hrvatska ulazi i na taj način poboljšava svoj investicijski rejting, a imat će i puno manje kamate na zaduživanja države, što znači i manje kamate za banke, poduzetnike i građane." Upitan je li na stolu novi paket mjera za građane, s obzirom na rastuću inflaciju, Plenković je ustvrdio da je Vlada jako dobro reagirala u svim poljima. Govoreći o cijenama naftnih derivata, istaknuo je da će Vlada detaljno izvidjeti što može napraviti u pogledu subvencija kućanstvima i gospodarstvu na cijene energenata. "Koje god opcije budu na stolu, a imamo ih uvijek, učinit ćemo daljnje iskorake kako bi se smanjio udar na standard građana u svim aspektima", poručio je.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić još je naveo: "Fiskalni dio je zaslužan zašto smo izišli iz procedure prekomjernog manjka, pa nam je popravljen kreditni rejting... a da nismo konsolidirali financije, ne bi bilo šanse uopće razgovarati o euru." Marić je još naglasio: "Bitno je da smo se odmaknuli, da smo se počeli pomicati s dna. Naš cilj jest približiti se i konvergirati prema prosjeku EU-a. Ništa se to ipak ne može dogoditi odmah." Ministar dodaje da su ocjene EK-a dale jasan signal investitorima, međunarodnim i domaćim.

No, osim dobrih, ima i loših vijesti. Inflacija galopira, cijene u trgovinama stalno rastu, na benzinskim postajama sve su veće cijene goriva. Svakoga dana plaće i mirovine vrijede sve manje. "Malo je onih koji mogu predvidjeti koliko će dugo trajati agresija na Ukrajinu i cijela ta kriza, no unatoč tome, mislim da moramo funkcionirati. Naša su trenutačna očekivanja da ćemo u nekoliko idućih mjeseci, ali rekao bih polovinu godine, nastaviti s ubrzavajućom inflacijom, a onda bi trebalo doći do određene stabilizacije", kazao je ministar Marić. Dodao je da se nikako u cijeloj priči ne smije zanemariti komponenta BDP-a: "Koliko god je EK i mi sami revidirali procjene rasta naniže, i dalje je rast. I taj rast treba održavati. Ne smijemo sebi nikako dopustiti da uz probleme s inflatornim kretanjima zapadnemo u još nekakve na ovom širem makroplanu", naglasio je.

Nadalje, EK je između ostaloga dao specifične ekonomske preporuke svim državama članicama Unije, a Hrvatskoj tri, koje se prvi put bave i energetskom sigurnošću, zelenom i digitalnom tranzicijom. A ove tri stvari trebate napraviti kako biste prestali "kihati", kaže se. "U Hrvatskoj su omjeri duga proteklih godina znatno pali i pokazuju trend daljnjeg padanja", rekao je izvršni potpredsjednik EK Valdis Dombrovskis. U prvoj od tri nove ekonomske preporuke Komisija usmjerava Hrvatsku na povećanje javnih investicija u zelenu i digitalnu tranziciju te u energetsku sigurnost, ali tako da to ne naruši postignutu uravnoteženost fiskalne politike. Druga preporuka tiče se nastavka implementacije plana oporavka i otpornosti, dok se u trećoj preporučuje smanjenje udjela fosilnih goriva i, dok se to ne dogodi, diversifikacija uvoza fosilnih goriva. Smanjenje ovisnosti o nafti, plinu i ugljenu treba postići bržim razvojem solarnih elektrana i vjetroelektrana te korištenjem geotermalnih izvora. Komisijino izvješće upozorava, među ostalim, i na problem kašnjenja u plaćanju isporučenih roba i usluga, koje je toliko rašireno da je velik problem za hrvatsko gospodarstvo. Neplaćanje na vrijeme posebno je problematično u javnom sektoru.

S oporbenog kuta gledanja, mišljenja su uglavnom suprotna Vladinim i premijerovim. Tako je potpredsjednik SDP-a, Siniša Hajdaš Dončić, komentirao tezu da smo prema ovako dobrim makroekonomskim pokazateljima prestigli Njemačku i Francusku: "Da budem plastičan, zamislite da je Hrvatska jedan veliki tanker, to je makroekonomija. Došla je plima, sad je taj tanker podignut u globalnom dijelu, i to je dobro. Međutim plima ne diže sve brodove jednako. Mali brodovi - kaići - su građani. Znači oni od makroekonomske ravnoteže trenutačno neće osjetiti ništa. Zbog inflacije koja je izazvana porastom cijena energenata i cijena hrane. Globalno, ako se vratimo na tanker - to je za hrvatsku državu dobro. Moći ćemo ući 'bez problema' u europodručje, no standard građana će biti manji", navodi Hajdaš Dončić.

Glavni ekonomist Hrvatske gospodarske komore Goran Šaravanja na makroekonomska kretanja gleda vrlo pozitivno: "Kad se vratimo na makroekonomske podatke, vidimo da su poduzetnici, gospodarstvenici, iskoristili hrvatsko članstvo u EU-u. Ulazak u EU otvorio je gospodarstvenicima tržište i oni su to iskoristili, no trenutačno ih najviše zabrinjava nedostatak radne snage. I adekvatne i broja." I ekonomisti su uvjereni da vijest o izlasku iz makroekonomskih neravnoteža vrlo vjerojatno znači i pozitivno izvješće o konvergenciji. Željko Lovrinčević s Ekonomskog instituta Zagreb kaže da je u svakom slučaju riječ o pozitivnoj vijesti koja je zapravo osnovna podloga za procjenu sposobnosti o uvođenju eura. Premda, tehnički gledano, Hrvatska neće ispuniti uvjet o inflaciji, dodaje Lovrinčević, upravo će ovaj korak izlaska iz makroekonomskih neravnoteža biti argument da se stvari kreću u pravom smjeru i u tome je vrijednost ove odluke koja će poslužiti kao kompenzacija za neispunjavanje kriterija.

Sve u svemu, posljednje izvješće Europske komisije o postignutoj makroekonomskoj ravnoteži ulijeva optimizam i osigurava dugotrajnije pozitivne ekonomske, gospodarske trendove. Također, pozitivan je to znak i za inozemne investitore, dakako i banke, tržište rada i, općenito uzevši novi zamah u razvoju i napretku nakon dvije i pol godine koronakrize, ali i sadašnje situacije u kontekstu sankcija EU-a prema Rusiji, energetskoj krizi i drugim aktualnim problemima. Zapravo je ovo makroekonomsko čudo definitivni dokaz da je RH na pravom putu, uključujući i smjer prema Schengenu i eurozoni. I kao šlag na tortu dobrih vijesti: Europska komisija je u srijedu zaključila kako Hrvatska zadovoljava konvergencijske kriterije i da je spremna postati 20. članicom europodručja od 1. siječnja 2023. godine!