U organizaciji Ekonomskog fakulteta u Osijeku i Andizeta – Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji održano je osmo izdanje popularizacijskog simpozija Kreativna riznica. Program Kreativne riznice održavao se od 27. do 29. travnja u Auli glagoljice Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Tema Riznice Vodikova je kreativnost i njome su se propitivali kreativni postupci u usporedbi s kreativnošću vodika – najzastupljenijeg elementa u svemiru. “Kreativna riznica potaknula je raspravu o kreativnoj industriji Republike Hrvatske te svojim organiziranjem doprinosi institucionaliziranju kreativne industrije u Republici Hrvatskoj. Sudionici razmjenom iskustava predlažu organizacijska, sadržajna i tehnološka rješenja primjenjiva u budućim postupcima institucionaliziranja kreativne industrije.” pojasnila je prof. dr. sc. Jasna Horvat.

U pripremi i izvedbi Kreativne riznice sudjelovalo je 107 izlagača, 34 studenata rizničara te 12 rizničara mentora što čini 153 osobe koje su besplatno ustupile svoja znanja, vrijeme i vještine. Organizacijski predložak uspostavljen je preoblikovanjem korporacijskih strategija i nazvan je “Rizničarski model”. S obzirom na to da je “Rizničarski model” jedinstven, očekujem zanimanje za njegovu primjenu u širem smislu. Voditeljica projekta prof. dr. sc. Josipa Mijoč naglašava da je ovogodišnja Kreativna riznica vratila posjetitelje u prostore Ekonomskog fakulteta u Osijeku na 28 događanja koje je posjetilo više od 1 000 posjetitelja uživo s dosegom osoba koje su sudjelovale u prijenosu slike s Fakulteta na društvene mreže većim od 43 000 pratitelja. “Tehnološki smo unaprijedili Kreativnu riznicu jer smo u protekle dvije godine tehnologijom nadomještali ograničenja uvjetovana epidemiološkim mjerama zaštite od koronavirusa”, zaključila je Josipa Mijoč.

Organizatori naglašavaju da je kreativna industrija mjera razvijenosti društva što potvrđuju udjeli kreativne industrije u BDP-u razvijenih ekonomija. Istraživački izazov ekonomskoj znanosti gospodarski su učinci kulture i kreativnosti, modeli i indikatori kreativne industrije te utvrđivanje novih djelatnosti i zanimanja kojima se kreativna industrija sustavno proširuje. Istraživanja provedena na Ekonomskom fakultetu u Osijeku u razdoblju od 2015. do 2022. godine upućuju na potrebu sektorskoga uređenja kreativne industrije koju bi u Republici Hrvatskoj okupljalo dvanaest sektora uz mogućnost dodavanja i IT sektora kao trinaestoga. Utvrđivanje kulturnih i kreativnih zanimanja podloga je za imenovanje djelatnosti svakog sektora kreativne industrije te time i za njezino institucionaliziranje.

Dekan prof. dr. sc. Boris Crnković navodi da devet uglednih pokroviteljstava potvrđuju važnost Kreativne riznice u širem gospodarskom, obrazovnom i kulturnom okružju. “Osma Kreativna riznica unaprjeđuje obrazovne i znanstvene obrasce te očekujem da će pridonijeti metodici poučavanja o aktualnim gospodarskim temama.” Dekan Boris Crnković navodi da su organizaciju Kreativne riznice podržale partnerske ustanove Akademija za umjetnost i kulturu iz Osijeka, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu iz Opatije, Edward Bernays – visoka škola za komunikacijski menadžment iz Zagreba, Glazbena škola Franje Kuhača iz Osijeka te konferencija ArhiBau.

Panel-rasprave činile su okosnicu programa Kreativne riznice

Najposjećeniji programski sadržaji Kreativne riznice bilo je osam panel-rasprava i tri svečanosti. Na panel-raspravi Redatelji doživljaja Mirela Hutinec, ravnateljica Muzeja vučedolske kulture, objavila je da je toga dana Europska komisija muzeju dodijelila oznaku kulturne baštine. Panelist istog panela Vladimir Ham naglasio je da moderne tehnologije istodobno oduzimaju publiku, ali djeluju i kao nadopuna. Zaključio je da su sudjelovanje i doživljaj nenadomjestivi te je razvoj tehnologije i sudjelovanje djece u kazalištu iznimno važno jer je upravo kazalište prvi doticaj djece s kulturom.

Panel Popularni vodik izazvao je najveće zanimanje studenata jer je populariziranje vodika izazov većeg broja struka s obzirom na to da Energetskom strategijom Europske unije kao i Republike Hrvatske vodik dobiva ključno mjesto u gospodarstvu, stoga mu je namijenjena važna uloga. Prof. dr. sc. Frano Barbir, profesor emeritus na Fakultetu elektrotehnike i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, upozorio je na nerealne filmske prikaze vodikove eksplozivnosti te je pojasnio da je vodikova eksplozija na otvorenome gotovo nemoguća. Dodao je da vodik smatra energentom budućnosti s trenutačno visokim ulaganjima, ali da vodik predstavlja energenta novih generacija.

Turizam kao temeljna okosnica gospodarstva koristi inovacijski potencijal kreativne industrije. Turistički doživljaj objedinjuje proizvode i usluge kreativne industrije te različitim kombiniranjem sektorskih inovacija uspostavlja neočekivani turističku ponudu. U panelu Neočekivani turizam sudjelovali su Vanja Vitezić, Mario Romulić, Igor Modrić, Ivo Bašić, Damjan Grbac te Sunčica Oberman Peterka kao moderatorica. Panelisti su zaključili da Hrvatska kao odredište ima visok potencijal neočekivanog turizma i da se neočekivani turizam ostvaruje spajanjem prostorne jedinstvenosti i tradicije te uspostavljanjem suradnje različitih sektora kreativne industrije.



Gala vodikova svečanost održala se 28. travnja (četvrtak) u 20 sati, a otvorena je umjetničkim čitanjem Alemperkinih kazivanja autorice Jasne Horvat. Na Gala vodikovoj svečanosti dekan dr. sc. Boris Crnković tradicionalno je uručio nagrade najuspješnijim izlagačima prošlogodišnje Kreativne riznice. Dobitnici nagrade panelisti su prošlogodišnjeg izlaganja s najvećim brojem mrežnih pratitelja. Riječ je o panel-raspravi naziva Osječki poslovi budućnosti na kojem su sudjelovali predstavnici osječkog IT sektora: Andrej Mlinarević (Prototyp), Mihael Tomić (Mono), Zorin Radovančeviću (Escape) i Zvonimir Kaprocki (RT-RK). Uime nagrađenika zahvalio je Zorin Radovančević te poželio mnogo sreće ovogodišnjim izlagačima.

Monodramu Alemperkina kazivanja glazbeno-scenski je donijela Meri Andraković u ulozi Alemperke, a u režiji Roberta Raponje te prema tekstu Jasne Horvat. Monodrama Alemperkina kazivanja simbolički je predstavila mitologiju kao jednu od tema Milenijskoga natjecanja. Prema riječima autorice Jasne Horvat, Alemperka je ptica pričalica, ujedno i naratorica koja je svojim pripovjednim vještinama sačuvala mitologiju od zaborava. “Onako kako je vodik čuvar kozmičkoga pamćenja, tako su književnost i unutar nje mitologija čuvarice kulturnoga pamćenja kojima se doprinosi kulturnoj raznolikosti kao jednoj od inicijativa Europske unije”, istaknula je Jasna Horvat.



Posljednjeg dana Kreativne riznice, 29. travnja 2022. u 11 sati ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek obratila se nazočnima te pozdravila napore Kreativne riznice usmjerene populariziranju kreativne industrije. Uz ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, nazočne su pozdravili predsjednik gradskoga vijeća, gospodin Vladimir Ham, dekan Boris Crnković i profesorica Jasna Horvat.

Dekan Boris Crnković izrazio je zadovoljstvo zbog uloge ekonomskih znanosti pri uspostavljanju kreativne industrije, a posebice pri obrazovanju kreativnih djelatnika čija će zanimanja, po teoriji Richarda Floride, činiti kreativnu ovojnicu. Uz dobrodošlicu izrazio je želju da se na Ekonomskom fakultetu u Osijeku uspostavi trajno uporište za propitivanje kreativne industrije. Josipa je Mijoč podsjetila da je završnica osme Kreativne riznice posvećena Novom europskom Bauhausu (NeB), inicijativi Europske unije za povezivanje održivih inovacija s kulturnom tradicijom i kreativnom djelatnošću. Uzvanicima se obratila sljedećim riječima: “Nalazimo se u prostoru Aule glagoljice koja je od 2015. godine najveći postav murala meandrirane glagoljice u jednoj javnoj obrazovnoj ustanovi, a uspostavljen po aktualnom konceptu Novog europskoga Bauhasa.”

Panel-rasprava naziva “Kružna kreativnost NeB-a” okupila je osječke i zagrebačke teoretičare i praktičare u kreativnoj industriji te otvorila pitanja suradnje dvanaest sektora kreativne industrije uz primjenu modela kružne kreativnosti čija je autorica Jasna Horvat.

Populariziranjem kreativne industrije Ekonomski fakultet u Osijeku i Institut Andizet potiču rasprave o kreativnoj industriji te doprinose institucionaliziranju kreativne industrije u Republici Hrvatskoj. Ekonomska znanost pritom uzima ulogu moderatora u uspostavljanju dijaloga znanstvenika i stručnjaka, profesionalaca i amatera, studenata i nastavnika. Znanstvene hipoteze prikupljene u javnim raspravama organiziranim po znanstveno-istraživačkoj metodologiji otvorene su istraživačkom propitivanju te time doprinose inoviranju istraživačkih postupaka.