Zlatko Bourek, svestrani umjetnik neiscrpnog nadahnuća, obogatio je hrvatsku i svjetsku kulturnu scenu svojim umjetničkim ostvarenjima realiziranim u raznorodnim medijima u kojima se, bez razlike, izražavao jednakom zaigranom lakoćom, autorskom prepoznatljivošću koja nije slijedila trendove ni modu, već je bila rezultat njegovih unutarnjih nagona za umjetničkim stvaranjem.

Tijekom dugogodišnjeg umjetničkog djelovanja, pri čemu je realizirao velik broj crteža, grafika, ilustracija, slika, galerijskih i javnih skulptura te je sudjelovao pri umjetničkoj realizaciji više od dvjesto pedeset kazališnih predstava, Zlatko se Bourek podjednakom lakoćom izražavao u različitim medijima čiste ili primijenjene likovne umjetnosti, kazališta, animiranog i igranog filma, no uvijek s prepoznatljivom osobnom poetikom groteske, erotičnosti, pastoralnih elemenata i subliminalne ili eksplicitne prisutnosti smrti koji prožimaju njegov cjelokupan umjetnički opus.

Kako bi u cijelosti prezentirala javnosti njegov silno vrijedan opus, Zlatkova kći, akademska slikarica i kostimografkinja Barbara Bourek osmislila je i pokrenula online kulturni projekt Zlatko Bourek – Virtualno kazalište (https://zlatkobourek.com).

U sklopu edukativnog dijela projekta u ponedjeljak, 28. ožujka 2022. održano je online predavanje izv. prof. art. dr. sc. Saše Došen Kratak uvod u Bourekverzum namijenjeno studentima Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku i Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci, nakon čega su studenti obiju akademija sudjelovali na umjetničkoj radionici oblikovanja i izrade lutaka.

Kao ishodište umjetničkog istraživanja, studentima je poslužilo bogatstvo opusa kazališta figura Zlatka Boureka. Teatar figura termin je koji u hrvatski lutkarski leksik uvodi sâm Bourek, prevodeći na hrvatski jezik njemački termin Figurentheater te ga osobnom logikom strogo razdvajajući od termina Puppentheater želeći time razlučiti lutkarsku umjetnost namijenjenu odraslima od one namijenjene dječjoj publici.

Grotesknost, prepoznatljivi elementi folklora podcrtani arhetipskim značenjima, simbolična prezentacija tijela s natruhama erotičnosti, karikaturalne fizionomije protagonista njegovih slika ili likova kazališnih komada, vizualno oblikovanje prostornih elemenata kao metaforičnih prezentacija prostora duha i nadrealni likovni prikazi odlike su koje su obilježile Bourekov cjelokupni umjetnički opus i ostale temeljnom poetskom odlikom njegova likovnog izričaja.

Ono što Boureka razlikuje od ostalih hrvatskih lutkara zasigurno nisu vrhunska lutkarska tehnološka rješenja, već činjenica da je Bourekova umjetnička, pa tako i lutkarska, stvaralačka motivacija korjenito intrinzična. Njegov rad u području lutkarske umjetnosti nije uvjetovan ispunjavanjem norme u okviru pravila bilo koje institucije.

Obrazujući buduće oblikovatelje lutaka i lutkarske tehnologe, nastavnici Akademije za umjetnost i kulturu na jednak način potiču i razvijaju individualni i autorski pristup umjetničkom stvaranju svojih studenata kroz inovativne nastavne metode čime se studentima omogućava javno predstavljanje njihova rada kazališnoj struci i najširoj publici.

Na osječkoj je Akademiji održana radionica pod vodstvom izv. prof. art. dr. sc. Saše Došen i asistentice Ivane Živković u sklopu koje su studentice preddiplomskog sveučilišnog studija Dizajn za kazalište, film i televiziju, inspirirane estetikom Bourekova teatra figura, oblikovale ginjole na temu Čovjek, Vrag, Spolnost i Smrt – koje su predstavile i autorskim tekstovima.

Na radionici su sudjelovale studentice Ivana Biki, Ines Čižmešija, Maja Dobrojević, Josipa Jakobović, Ana Marija Kovačević, Dorija Lilion, Ana Perić, Lucija Reljac, Zoe Špehar, Izabela Anočić, Petra Burić, Ida Klarić, Dora Petravić, Iva Lucija Rajić, Laura Reljan, Iva Romić, Iva Špiljak, Josipa Štrk i studentica Rūta Stirbytė iz Litve.

Galerija lutaka i tekstova realiziranih u sklopu radionice dostupna je na poveznici:

https://zlatkobourek.com/radionica-na-akademiji-za-umjetnost-i-kulturu-u-osijeku/