Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH, u suradnji s Pravosudnom akademijom, u Vukovaru je organizirao seminar "Zločin iz mržnje", koji je bio namijenjen kaznenim i prekršajnim sucima i savjetnicima općinskih i županijskih sudova, zamjenicima i državnoodvjetničkim savjetnicima kaznenog odjela županijske i općinske razine, policijskim službenicima i organizacijama civilnog društva. Seminar je organiziran u sklopu provedbe Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine, a kako je naglašeno, u Hrvatskoj je uspostavljen učinkovit mehanizam praćenja zločina iz mržnje.

Sutkinja Dijana Rizvić s Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu navela je kako su o toj temi 2018. i 2019. godine održali šest radionica, a potom je došlo do prekida zbog pandemije COVID-a. "Tema je zanimljiva, no rijetko se pojavljuje u sudskoj praksi, ponajprije stoga što se žrtve ovih kaznenih djela rijetko odlučuju prijaviti ih. Cilj nam je upoznati mjerodavne o kojim se kaznenim djelima najčešće radi u praksi, koja je razlika između prekršaja i kaznenih djela, odnosno kako policija treba razgraničiti kada se ide u prekršaj, a kada u kazneno djelo. Također želimo pokazati kakav je idealan i kazneni i prekršajni postupak u kojem bi se poštovala sva prava žrtava, od početka postupka do njegova kraja i kakva je u tom smislu praksa Europskog suda za ljudska prava", izjavila je sutkinja.



Prema njezinim riječima, od 2018. godine do danas u Hrvatskoj je proveden niz istraživanja. Tako je pučka pravobraniteljica provela istraživanje kako mladi percipiraju govor mržnje na internetu i pokazalo se kako čak 93 posto sadržaja smatraju govorom mržnje, no za sve što su takvim doživjeli ne postoje elementi kaznenog djela. "Kod govora mržnje preko interneta žrtve bi se trebale najprije obratiti policiji ili Državnom odvjetništvu koje pokreće kazneni postupak, a onda će se utvrđivati postoje li elementi kaznenog djela.



Kod nas su u najvećem broju slučajeva žrtve kaznenih djela toga tipa pripadnici manjinskih skupina, odnosno seksualnih i nacionalnih manjina", naglasila je Rizvić.

Kada je riječ o statističkim pokazateljima, u 2019. godini je Ministarstvo unutarnjih poslova evidentiralo 51 slučaj, nadležna državna odvjetništva postupala su u 117 predmeta (uključujući predmete prenesene iz prethodnog razdoblja), doneseno je deset pravomoćnih osuđujućih presuda, evidentirano je 48 prekršajnih djela i doneseno je 11 pravomoćnih osuđujućih presuda u prekršajnom postupku.



U 2020. godini MUP je evidentirao 87 slučajeva, nadležna državna odvjetništva postupala su u 138 predmeta, doneseno je 18 pravomoćnih osuđujućih presuda, evidentirana su tri prekršajna djela i doneseno je osam pravomoćnih osuđujućih presuda u prekršajnom postupku. D.Korpoš