Zapadne zemlje ne smiju žrtvovati sigurnost zbog ekonomskog profita, upozorio je u utorak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg na Svjetskom ekonomskom forumu (WEF) u Davosu, referirajući se na debate o korištenju kineske tehnologije u 5G mrežama i plinovodu Sjeverni tok 2. U središtu godišnjeg sastanka su krize - rat u Ukrajini, pandemija koronavirusa i klimatske promjene.

"Moramo priznati da naši ekonomski izbori imaju posljedice na našu sigurnost. Sloboda je važnija od slobodne trgovine, zaštita naših vrijednosti važnija je od profita", rekao je Stoltenberg. "Nisam protiv trgovine s Kinom, ali želim reći da je, primjerice, kontrola mreža 5G od vitalne važnosti za sigurnost", naglasio je. SAD dugo traži od Europe i drugih zemalja da isključe kinesku tehnologiju iz mreža 5G. Washington vidi kineskog proizvođača telekomunikacijske opreme Huawei kao produženu ruku nadzornog aparata Kineske komunističke partije. "Ne možemo reći da ćemo u interesu profita i slobodne trgovine samo otvoriti te mreže dobavljačima koji nisu vjerodostojni kada se radi o sigurnosti", nastavio je Stoltenberg.

Kada je riječ o Sjevernom toku 2, sagrađenom da udvostruči protok ruskog plina kroz Baltičko more izravno u Njemačku, rekao je da je lekcija naučena. Berlin je zaustavio projekt kada je Rusija formalno priznala dvije secesionističke pokrajine na istoku Ukrajine kao neovisne, prije nego što je poslala vojsku u Ukrajinu započevši, kako je naziva, "posebnu vojnu operaciju". Stoltenberg je rekao da je slobodna trgovina donijela veliki napredak, ali da je imala i cijenu jer neki elementi te trgovine "potkapaju našu sigurnost - a tada moramo izabrati sigurnost umjesto ranjivosti i pretjeranog oslanjanja na autoritarne režime". Pogrešna je ideja, smatra Stoltenberg, da možemo "od Rusije kupovati plina koliko želimo, to je pogrešno, to je opasno". "To daje Rusiji oruđe da zastrašuje i koristi ga protiv nas, a to se sada jasno vidi, žao mi je što to moram reći", zaključuje šef NATO-a.

Švedska i Finska, koje su prošli tjedan predale službenu kandidaturu za pristupanje NATO-u, nazočit će samitu Saveza u Madridu u lipnju, rekao je u Davosu španjolski premijer Pedro Sanchez. "To su dvije velike demokracije... i vjerujem da je vrlo važno... da ih imamo u svojstvu saveznica NATO-a", nastavio je Sanchez.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen istaknula je kako Rusija koristi zalihe hrane kao oružje što ima globalne posljedice te se ponaša jednako kao i u energetskom sektoru. Rekla je da je "globalna suradnja protuteža ruskoj ucjeni". "U Ukrajini, koju je okupirala Rusija, vojska oduzima zalihe žita i strojeve. A ruski ratni brodovi u Crnom moru blokiraju ukrajinske brodove pune pšenice i sjemenki suncokreta", dodala je von der Leyen. EU je obećala da će otvoriti "kanale solidarnosti" s Ukrajinom - alternativne logističke rute da pomogne zemlji u izvozu žitarica. Ministri poljoprivrede iz zemalja EU-a sastaju se u utorak u Bruxellesu kako bi raspravili o tom pitanju. Ruska invazija Ukrajine i pokušaj zapada da kazni Moskvu izolacijom prouzročili su rast cijena žitarica, jestivog ulja, gnojiva i energije. Kremlj je rekao u ponedjeljak da je zapad odgovoran za globalnu krizu hrane tako što je uveo najteže sankcije Rusiji u modernoj povijesti zbog rata u Ukrajini. Rusija blokira izvoz 20 tona žitarica iz Ukrajine, prvenstveno u Sjevernu Afriku i Aziju, objavila je njemačka vlada. Von der Leyen je nazvala rusko bombardiranje skladišta žita i blokadu poljoprivrednog izvoza "sramotnim postupcima" zbog kojih su cijene pšenice drastično narasle. "Rusija sada gomila svoj izvoz hrane kao način ucjene - zadržava zalihe kako bi podigla globalne cijene ili trguje pšenicom u zamjenu za političku podršku", rekla je von der Leyen. "Koristi glad i žito za postizanje moći." Von der Leyen je u svom govoru također predložila korištenje ruske imovine da se financira obnova Ukrajine nakon rata.