Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga istaknula je u ponedjeljak da Hrvatska ima dobar zakonodavni okvir za manjine, ali i kako treba shvatiti upozorenja Vijeća Europe da su pred njom još brojni izazovi kako bi izrasla u otvorenije i tolerantnije društvo. "Republika Hrvatska je prepoznala važnost manjinskog pitanja i još se 1997. godine ratifikacijom Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe obvezala podnositi izvješća VE-u o zakonodavnim i drugim mjerama za ostvarivanje načela iz Konvencije. Savjetodavni odbor prepoznao je brojne aktivnosti koje je ova vlada provodila s ciljem daljnjeg unapređenja položaja nacionalnih manjina u Hrvatskoj", rekla je Šimpraga u govoru na skupu Vladina Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Međutim, poručila je, važno je ozbiljno shvatiti i iznesena upozorenja.

Hrvatska danas ima dobar zakonodavni okvir kada je riječ o manjinama, a ohrabruje, dodala je, i promicanje ravnopravnosti u strukturama državne i regionalne razine, kao i stupanj zastupljenosti nacionalnih manjina i savjetovanja s njima, koji su zadovoljavajući. Šimpraga je istaknula da je za proces pomirenja i međukulturnog dijaloga važnost imala i prisutnost bivšeg potpredsjednika Vlade Borisa Miloševića na obilježavanju VRO-a Oluja u Kninu 2020., što je pomoglo da hrvatsko društvo napravi važan iskorak prema putu pomirenja, ali i prepoznavanja srpskih žrtava u vrijeme Domovinskog rata. No, dodala je, s druge strane, treba sagledati i negativne strane u mišljenju Savjetodavnog odbora, u kojem se ističe da zabrinjava porast govora mržnje. Potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava smatra da ne ohrabruju podatci o podzastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina zaposlenih u državnim tijelima i javnim službama, kao i to što su žrtve protumanjinske retorike i predrasuda najčešće pripadnici srpske i romske nacionalne manjine.
Predsjednica Savjetodavnog odbora Okvirne konvencije Marie B. Hagsgård kazala je kako su vrlo sretni kada čuju o napretku u Hrvatskoj u vezi s pitanjem prava nacionalnih manjina. Htjela bih, kazala je, da predstavnici nacionalnih manjina Savjetodavnom odboru kažu za koje bi praktične mjere htjeli da budu implementirane, kao i da vlast kaže koje bi korake ubuduće mogla poduzeti u pitanju njihovih prava.

Kako bi se prevenirali mogući budući sukobi u vašem društvu, od vitalne je važnosti ne samo da se čuje glas nacionalnih manjina nego i da imaju utjecaj na pitanja koja ih se tiču, poručila je Hagsgård, naglasivši da dijalog i kompromis mogu dovesti do dobrih rješenja za unaprjeđenje društva tako da i većina i manjine u društvu imaju dobar život. H