Objavljeno 22. svibnja, 2022.
Rat u Ukrajini i s njim povezane globalne prijetnje te beskrajna pandemija COVID-19 teme su sastanka 194 države članica Svjetske zdravstvene organizacije u Ženevi (WHO) u pokušaju da izgrade učinkovitiji i pravedniji zdravstveni sustav. Rezolucija koju je predstavila Ukrajina predlaže osudu ruskih oružanih napada na zdravstvene ustanove, ali i blokadu ukrajinskih luka što onemogućuje izvoz ukrajinskih žitarica i posljedično prijeti glad dijelovima svijeta, a s druge strane zbog blokade su cijene hrane eksplodirale. Treba također uravnotežiti pristup, jer brojne zemlje smatraju da saveznici Ukrajine primjenjuju dvostruka mjerila i zanemaruju druge krize u svijetu.
Odlučeno je da će glavni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus odraditi još jedan mandat unatoč optužbama za propuste u prvome mandatu, napose da je bio previše popustljiv prema Kini kada su se pojavili prvi slučajevi COVID-a. Zamjera mu se i da je presporo reagirao na skandal seksualne eksploatacije za koju su optuženi neki zaposlenici. Međutim, Tedros nije imao protukandidata, a podupiru ga velike zemlje, pa ostaju na čelu Svjetske zdravstvene organizacije. "Očekujemo s povjerenjem da će se nastaviti jako angažirati u upravljanju pandemijom, ali da će raditi na reformi svjetskog zdravstvenog sustava", rekao je jedan europski diplomat. Od ponedjeljka ministri zdravstva trebali bi se nizati za govornicom na skupštini koja se održava prvi put od izbijanja pandemije i na kojoj će u središtu biti tema trajnog financiranja organizacije. WHO raspolaže dvogodišnjim proračunom od skromnih šest milijardi dolara. Problem je što obvezne kotizacije članica organizacije popunjavaju samo 16 posto proračuna, a ostali su doprinosi dragovoljni. Ideja je postupno obvezne kotizacije članica povećati na 50 posto proračuna za desetgodišnje razdoblje kako bi WHO bolje obavljao svoju zadaću, za što se mora reformirati.
Na otvaranju skupštine WHO-a hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u nedjelju da s “golemom tugom i nevjericom” promatra napade na bolnice i zdravstvene ustanove u Ukrajini. Moto zasjedanja je “Zdravlje za mir, mir za zdravlje”. Milanović je rekao da taj moto vraća živa sjećanja na granatiranje bolnica, zdravstvenih ustanova i vozila hitne pomoći koja su prevozila žrtve tijekom rata u Hrvatskoj 90-ih godina, kao i na izvanredno zdravstveno stanje izazvano velikim brojem civilnih žrtava. “Čak ni dječje bolnice nisu bile sigurna utočišta u to vrijeme”, izjavio je. Dodao je da rat u Ukrajini nije jedina kriza s kojom se svijet suočava. “Možda je u najvećem fokusu, ali ima puno sukoba koji se pojavljuju na globalnoj razini i koji zaslužuju našu jednaku podršku i pozornost”, istaknuo je Milanović.
H
NAGRADA
SANJI MUSIĆ MILANOVIĆ
Predsjednik RH Zoran Milanović pozvao je na veću pripravnost u budućim krizama. “Treba nam snažnija i uključivija zdravstvena arhitektura i moramo se pripremiti za buduću prijetnju zdravlju”, rekao je Milanović, dodavši da je pandemija COVID-a istaknula “veliku slabost u globalnom upravljanju zdravljem”. Hrvatski predsjednik prethodno se u nedjelju sastao sa šefom WHO-a Tedrosom Adhanom Ghebreyesusom i podržao ga za novi mandat na čelu te UN-ove agencije. “Predvidljivo i održivo financiranje je fundamentalno za mandat WHO-a, njegovu neovisnost, tehničku ekspertizu i sposobnost za dugoročno planiranje”, rekao je Milanović. Sanja Musić Milanović, liječnica i supruga hrvatskog predsjednika, dobila je u Ženevi nagradu za dugogodišnje promicanje zdravlja prije početka globalnog događaja “Walk The Talk: The Health for All Challenge” u organizaciji Svjetske zdravstvene organizacije. Prva dama Hrvatske proglašena je “Prvakom zdravlja 2022.”, a nagradu joj je uručio Ghebreyesus.