Ministar financija Zdravko Marić rekao je u petak da uza sve mjere za ublažavanje učinaka inflacije, ne smijemo zanemariti i moramo očuvati gospodarski rast i učiniti sve da se stopa rasta od oko tri posto ove godine ostvari, a ako je moguće bude i veća.

Marić je na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji "Financijsko tržište" rekao da pitanje mogućeg zamrzavanje cijena ne može komentirati te je podsjetio na paket mjera za ublažavanje inflatornih pritisaka na standard građana, kazavši da će se prilagođavati. Ministar je rekao da je puno neizvjesnosti i teško je projicirati kretanje cijena te da su socijalno najugroženije skupine najizloženije, jer su hrana i energenti u njihovim potrošačkim košaricama najprisutniji. Na pitanje što bi monetarna politika mogla učiniti u borbi protiv inflacije, kazao je da su do sada bile isključivo mjere fiskalne politike. "Rekao bih, mjere i fiskalne i monetarne politike, ali i svi ostali, da svi napravimo iskorake kako bi se inflatorni pritisci ublažili", kazao je. Upitan bi li aprecijacija kune dobro došla, Marić je rekao da postoji manevarski prostor, ali da je adresa za tečajnu politiku HNB. Kaže da je temeljni cilj HNB-a održavanje stabilnosti cijena, da "valjda i oni na tu temu nešto trebaju reći" te da on može govoriti samo o fiskalnoj politici.

Marić je naveo da je raspon inflacije različit u zemljama EU-a, da je Hrvatska u sredini te da se svuda pokušavaju ublažiti učinci na pad standarda. "Prema svemu sudeći, ove godine imat ćemo višu razinu inflacije nego rast plaća", kazao je i napomenuo da je u proteklim godinama rast plaća bio veći od rasta inflacije, ali da treba sve učiniti da se trend posve ne okrene.

Na pitanje o granici inflacije koja za Vladu znači "crveni alarm", Marić je rekao da je "alarm već upaljen", imamo najvišu razinu inflacije, već se reagiralo, mjere će se prilagođavati, a pritiske nije moguće posve otkloniti. Govoreći o dugu prema veledrogerijama, Marić kaže da je dodatnih tri i pol milijarde kuna predviđeno za veledrogerije, no to nije rješenje problema zdravstvenog sustava jer novi dugovi rastu, nego je rješenje u sveobuhvatnoj reformi zdravstva.

Govoreći o daljnjim aktivnostima na putu prema euru, Marić je na skupu kazao da će trgovci od 5. rujna 2022. do 31. prosinca 2023. biti obvezni iskazivati dvojne cijene, u kunama i i eurima, te da svaki račun mora biti dvojno iskazan. Treba iskovati kovanice i ubaciti ih u optjecaj, novčanice će se nabavljati iz inozemstva, a zamjena gotovog novca bit će najveća u prvih mjesec dana. Kada se uvede euro, trajat će dvotjedni sustav dvojnog optjecaja pa će se od 1. do 14. siječnja 2023. plaćati u kunama, a ostatak vraćati u eurima. Naglasio je da građane najviše brine zaokruživanje cijena i da će se to sigurno događati, no, kaže, zbog uvođenja eura očekuje se rast cijena za 0,2 do najviše 0,4 postotna boda. H