Iz dana u dan sve je više dokaza da je, na neki način, cijela Baranja jedno veliko arheološko nalazište, još uvijek nedovoljno istraženo. Potvrđuje to i najnovije otkriće - velika rimska fortifikacija zapadno od Popovca, na lokalitetu Pogan. Prostire se na gotovo osam hektara, a pronašla ju je arheološka ekipa na čelu s Igorom Vukmanićem, višim kustosom antičkog odjela Arheološkog muzeja u Osijeku, koji je, inače, doktorirao upravo na temu dunavski limes.

- Riječ je o kasno rimskoj utvrdi koja datira s kraja trećeg i početka četvrtog stoljeća, kada je nosila naziv Antiane. Vrijeme je to carevanja Dioklecijana i Konstantina - priča Vukmanić, naglašavajući kako se trenutačno radovi obavljaju u 14 x 14 metara velikoj sondi (‘‘jama‘‘ u kojoj se obavljaju iskopavanja), gdje se nalazi bedem kule. Jedna je to od desetak tamošnjih kula koje je prije otprilike 1600 godina povezivao zid.

- Dio građevnog materijala od kojega su građeni kula i zid na neki je način ukraden. Bolje rečeno upotrijebljen je za izgradnju još jednog rimskog objekta udaljenog nekoliko stotina metara istočno od mjesta gdje u ovom trenutku obavljamo arheološke radove - kaže, nastavljajući kako je cijela fortifikacija relativno kratko korištena, što objašnjava čestim promjenama politike zaštite Rimskog Carstva, pa su se neke fortifikacije u jednom trenutku učinile neprikladnim i bile rušene te građene na drugom mjestu. Upravo ovo nalazište svjedoči ovoj tvrdnji, to više što su ranije fortifikacije bile građene u jednoj liniji, uz Dunav, a poslije se zona obrane ‘‘produbljivala‘‘ i podizane su nešto dalje od granice. Isto tako, krajem 3. i početkom 4. stoljeća, one više nisu bile pravokutne, nego drugih oblika, kao i ova kod Popovca, koja sliči na trapez.

- Pretpostavljam kako je uloga cijele tvrđave bila dvojaka. Njezina velika površina vjerojatno znači da je osiguravala mjesta za zbjegove okolnog stanovništva, zajedno sa stokom koju su imali. Moguće je da je unutar zidina bila i vojska, što će pokazati nastavak istraživanja - objašnjava Vukmanić. Lokacija sonde na kojoj se radovi obavljaju približno tri tjedna, nije izabrana slučajno. Geofizičkim istraživanjima, naime, arheolozi su došli do saznanja da je riječ o najmanjoj od desetak kula koje okružuju cijeli objekt, pa su upravo stoga s iskapanjima krenuli baš na tom mjestu. Kula je bila visine približno osam metara, a građena je u obliku četvrtine kruga. Imala je krov i bila je ukrašena freskama. Zanimljivo je da je unutar cijelog prostora geofizičkim istraživanjem utvrđeno i postojanje objekta koji je najvjerojatnije (možda nešto kasnije) služio kao skladište za žitarice.

- Istraživanja ćemo nastaviti dalje, kako prostora unutar fortifikacije, tako i spomenutog objekta izvan nje, također poznatog zahvaljujući geofizičkim istraživanjima - tvrdi Vukmanić.



Na lokalitetu je, inače, pronađen i jedan grob iz kasne faze s djetetom te mnoštvo rimskih novčića, što nije neuobičajeno kada je riječ o istraživanju rimskih ostataka. Pronađeni su i razni metalni predmeti, nešto stakla te, što je posebno važno, četiri opekarska proizvoda s rimskim vojnim, civilnim i carskim pečatima, od kojih je potrebno istaknuti pečat Quadriburgium. Za sada su pronađene samo četiri opeke s takvom oznakom, a posljednja krajem 17. stoljeća. Neki tvrde da je, stoga, rimski naziv današnjeg Popovca bio Kvadriburgij, ali moguća su i druga objašnjenja. Inače, kula i zid građeni su od tri vrste kamena, od kojih jedna potječe s obližnje planine Meček, druga s Fruške gore, a treće nema u ovom dijelu Panonije.

Treba dodati kako su na tom lokalitetu ovih dana pronađeni i prapovijesni ostatci iz Sopotske kulture, iako je nalazište registrirano kao rimsko.

- Ovaj lokalitet, prema njegovu značenju, mogu nazvati lokalitetom bez premca u hrvatskom Podunavlju, pa i Hrvatskoj uopće. Sličan ne postoji, a senzacionalan je i stoga što su limesi još uvijek slabo istraženi - podvlači Vukmanić, dodajući još kako je riječ o sustavnom istraživanju dunavskog limesa koje financira Ministarstvo kulture. Zahvaljuje obitelji Dvornić, koja je dopustila istraživanja na njihovu zemljištu i PP Beli Manastir čiji djelatnici sustavno obilaze lokalitet kako ne bi došlo do krađe artefakata, što u posljednje vrijeme, upravo na ovom području, nije rijetkost.