Magazin
STRAH OD MORA

Klimatski alarm:
Oceani gutaju obale
Objavljeno 21. svibnja, 2022.
NASA UPOZORAVA: RAZINA JADRANSKOG MORA DO 2100. NARAST ĆE ZA 60 CENTIMETARA...

S klimom nikad nije dosadno! A i kako bi bilo kad svakodnevno dobivamo kojekakva apokaliptična predviđanja o budućnosti ako ne obuzdamo globalno zatopljavanje našeg planeta Zemlje kojeg klimatske anomalije prijete pretvoriti u negostoljubivo mjesto za život u idućim stoljećima ako se nešto što prije ne poduzme i spriječi katastrofa.



A ona, katastrofa, već nam je pred vratima, šulja se uokolo polako, ali sigurno, pa je i straha sve više. A on, strah, generiran je i nekim posve konkretnim, znanstveno utemeljenim istraživanjima poput onoga iz kolovoza prošle godine kad je NASA obznanila interaktivnu kartu koja vizualno prikazuje porast razine mora u svijetu u idućim desetljećima. Podsjetimo, kartu su predstavili nakon što je objavljeno šokantno svjetsko izvješće (u nizu silnih dosadašnjih) o klimatskim promjenama iz kojeg proizlazi da klimatska kriza izmiče kontroli te da će se planet sve češće susretati s katastrofama. Karta koju je NASA izradila pokazuje kako će određeni dijelovi svijeta biti poplavljeni, a bazira se na podacima o otapanju ledenjaka, kao i promjenama morskih struja. "Cilj je prikazati podatke iz izvješća u formi koja lako vizualizira buduće scenarije", rekao je tada Ben Hamlington, znanstvenik u NASA-i, dok je Bob Kopp, glavni autor izvješća i ravnatelj Instituta za zemlju, ocean i atmosferske znanosti na Sveučilištu Rutgers, poručio kako će se razina mora povisiti za 15 do 30 centimetara do polovine ovog stoljeća, bez obzira na to koliko se smanje emisije plinova.


Da strah bude još veći, a nada još manja, NASA-ino izvješće upozorava kako bi se ekstremni porast razine mora, koji se prije događao jednom u 100 godina, mogao ponovno dogoditi do 2100. Ipak, Kopp kaže da nije sve izgubljeno: "Nakon 2050. projekcija razine mora uvelike ovisi o izborima koje napravimo danas."

Inače, razina mora rapidno raste od 1970. i u posljednjih je 100 godina rasla više nego u bilo kojem prethodnom stoljeću u posljednjih 3000 godina! U prosjeku je razina rasla četiri milimetra godišnje u posljednjih 100 godina. Prema karti, koja nudi nekoliko opcija, predviđa se da će razina Jadranskog mora do 2100. narasti za 60 centimetara.

KINEZI KRENULI U AKCIJU


Sve to znaju, naravno, i Kinezi, pa je u Pekingu svemoćna partija oglasila alarm, kao i u slučaju novih zaraza koronom, te najavila drastične mjere zaštite od katastrofe. Razlog za brigu je objava prema kojoj je razina mora u priobalnim dijelovima Kine prošle godine dosegnula rekordnu razinu zbog porasta temperature vode i otapanja ledenjaka i polarnih ledenih kapa, objavila je kineska vlada. Konkretno, razina mora u priobalju tijekom 2021. bila je 84 mm viša od prosjeka izmjerenog u razdoblju od 1993. do 2011., objavio je Nacionalni centar za praćenje morskog okoliša u godišnjem biltenu.

To alarmantno izvješće upozorava na to da porast razine mora prouzročen klimatskim promjenama ima "stalan utjecaj" na razvoj priobalnih regija. U izvješću se vlasti pozivaju da poboljšaju proces praćenja ovih promjena, kao i napore ranog upozorenja i prevencije. Također se upozorava da dugoročni učinci takvog porasta morske razine za sobom povlače i eroziju obalnih ekosustava te nestanak plimnih ravnica - plitkih, često blatnih površina na obali koje plima prekriva ili otkriva. Obično su neplodne i bez ikakve vegetacije, a najčešće se prostiru na nekoliko kilometara širokim područjima oko laguna, barijernih otoka, estuarija i delti pod dominacijom plima. Istodobno su priobalni gradovi suočeni s većim rizikom od poplava i plime i oseke, stoji u objavi centra, istraživačke jedinice ministarstva nacionalnih resursa.

PANIKA U NOVOM ZELANDU


Inače razina mora oko Kine od 1980. godine prosječno raste za 3,4 milimetra godišnje, što je više od globalne stope u istome razdoblju. Premda su temperature kineskih obalnih voda tijekom 2021. blago pale u odnosu prema prethodnoj godini, i dalje su treće najviše u svijetu i za 0,84 Celzijeva stupnja iznad prosjeka izmjerenog između 1993. i 2011. Kinesko ministarstvo za zaštitu okoliša prošle je godine predvidjelo porast razine obalnih voda za još 55 mm do 170 mm u sljedećih 30 godina, što zahtijeva veći angažman Kine u zaštiti obala. Zato su vlasti kineskih gradova na istočnoj obali počele izradu ​​planova za nepredviđene situacije koje se odnose na porast razine mora, a komercijalno središte Šangaja radi na izgradnji novih odvodnih tunela i "plimnih vrata". U tim planovima megalomanstva i divovskih pretenzija ne manjka, ali bar se nešto čini, pa makar to bila i nekakva suvremena inačica Kineskog zida koji bi trebao spasiti kinesko priobalje od nezaustavljivog podizanja razine mora.

U dalekoj Aziji nije samo Kina u strahu da će Šangaj biti poplavljen, more je noćna mora i na mnogim pacifičkim otocima, Australiji i susjednom Novom Zelandu, navode svjetske agencije, a prenossi i naša Hina. Primjerice, razina mora u dijelovima Novog Zelanda raste dvostruko brže nego što se očekivalo, posebno ugrožavajući dva najveća grada u zemlji, rezultati su nedavno objavljene znanstvene studije. Podaci prikupljeni duž obala Novog Zelanda upozoravaju na to da neka područja već tonu za tri do četiri milimetra godišnje.


Projekcije, koje je jedan stručnjak nazvao "pomalo zastrašujućima", rezultat su opsežnog petogodišnjeg istraživačkog programa koji se provodio pod nazivom NZ SeaRise. U njemu sudjeluje više desetaka domaćih i međunarodnih znanstvenika, a financira ga vlada. Prema njihovim prognozama vlasti imaju manje vremena od očekivanog da bi isplanirale na koji se način prilagoditi posljedicama klimatskih promjena, posebice preseljenju stanovnika koji žive uz obalu. Premijerka Jacinda Ardern kazala je da je planiranje u tijeku. Ono obuhvaća predviđanje troškova i budžeta za preseljenje stanovnika iz potencijalno ugroženih područja i za izgradnju potrebne infrastrukture. Tim Naish, profesor na Sveučilištu Wellington u Viktoriji i jedan od članova programa NZSeaRise, kaže da bi, ako do 2100. godine globalno razina mora poraste za oko pola metra, ona mogla dosegnuti gotovo metar u velikom dijelu arhipelaga, s obzirom na to da istodobno tone i kopno.

Takav bi scenarij bio posebno poguban za stanovništvo glavnoga grada Wellingtona, kod kojega bi do 2040. porast razine mora mogao iznositi i 30 cm, a to se očekivalo tek 2060. godine. Stoga bi njegovi stanovnici svake godine mogli biti izloženi velikim poplavama s nesagledivom štetom. "Imamo manje vremena za djelovanje nego što smo ranije predviđali", rekao je Naish te dodao: "Pomalo je zastrašujuće, no ipak imamo još vremena za djelovanje".

Podaci programa NZ SeaRise pokazuju da je porastu mora najizloženija jugoistočna obala naseljenijega Sjevernog otoka, a opasnosti je osobito izložen Auckland, koji je sa 1,7 milijuna stanovnika najveći grad u zemlji. Predviđa se da će razina mora rasti 50 posto brže u priobalnom području u središtu grada i u nekoliko predgrađa, što bi moglo imati golem utjecaj na cijene kuća i premije osiguranja. NZ SeaRise je razvio i online alate namijenjene stanovnicima i vlastima, zahvaljujući kojima će se moći provjeriti predviđanja za područja u kojemu pojedinci žive te će se moći procijeniti rizik od poplava i erozije.

"Dakle, još uvijek imamo vremena, ali više ne možemo sjediti prekriženih ruku", rekao je Naish, pozvavši izabrane dužnosnike i promotore da razmisle o tome na koji se način najučinkovitije prilagoditi porastu razine mora. Premijerka Ardern je pozvala svoje sugrađane da naprave sve što mogu kako bi se smanjila emisija štetnih stakleničkih plinova i ograničile posljedice klimatskih promjena. Podsjetila je da je porast razine mora posljedica globalnog zatopljenja i otapanja ledenjaka... (H/DJ)

Darko Jerković
U prosjeku razina je rasla četiri milimetra godišnje u zadnjih 100 godina. Prema karti koja nudi nekoliko opcija predviđa se da će razina Jadranskog mora do 2100. narasti za 60 centimetara.

Karta koju je NASA izradila pokazuje kako će određeni dijelovi svijeta biti poplavljeni, a temelji se na podacima o otapanju ledenjaka, kao i o promjenama morskih struja...

Sredozemno more
Promjena razine Sredozemnog mora može se razlikovati od svjetskog prosjeka zbog kombiniranih učinaka kretanja vode i kopna (uključujući promjene u otjecanju rijeka i utjecaja hidrografskih varijacija obližnjih atlantskih voda) na različitim geografskim lokacijama. Vrlo je izvjesno da će se razina mora nastaviti podizati u cijelom Sredozemlju, kao što je vjerojatno da će se povećati učestalost i jačina ekstremnih meteomaritimnih događaja, također kao posljedica oluja. Ono što je manje izvjesno je stupanj podizanja u različitim sredozemnim regijama, budući da je procjena obujma kombiniranih učinaka na lokalnim mjestima složenija, a trenutačni modeli projiciraju očekivanu vrijednost, ili vjerojatni raspon mogućih ishoda. Nadalje, podizanje srednje razine mora može utjecati na neke pretežito nizinske regije, kao što su sjeverni Jadran, sjeverno Egejsko more i Gabeski zaljev, gdje plimne amplitude mogu doseći i do jedan metar tijekom proljetnih plima. (www.np-brijuni.hr)

Jadransko more
Sezonske oscilacije razine Jadranskog mora pretežito su izazvane godišnjim hodom ukupne toplinske bilance, što ima za posljedicu grijanje, odnosno hlađenje površinskog sloja mora. U proljeće (travanj-svibanj) javlja se stratificirana vertikalna struktura u moru, odnosno termoklina (piknoklina), koja se zbog zagrijavanja razvija i produbljuje u ljetnim mjesecima. S dolaskom jeseni ona slabi, kao posljedica izražene sinoptičke aktivnosti nad Jadranom, dok se u zimskim mjesecima uspostavlja homogena struktura stupca mora. Proces nastajanja, razvoja i nestajanja termokline (piknokline) izaziva promjene gustoće u stupcu mora te stoga utječe i na godišnji hod razine mora (tzv. sterički efekt). Najviše razine mora u Jadranu javljaju se za vrijeme razaranja termokline u jesenskim mjesecima (listopad-prosinac), a najniže u proljetnim i ljetnim mjesecima. Promjene razine mora na višegodišnjoj skali posljedica su klimatskih fluktuacija općenito, npr. u tlaku zraka, u površinskim protocima topline, oborinama, itd. U Jadranu njihov se iznos procjenjuje na nekoliko centimetara, zbog čega nije moguće precizno izračunati trendove razine mora. Dosadašnja saznanja ukazuju na trend usporavanja porasta razine mora u Jadranu. No, ovdje je potrebno naglasiti važnost vertikalnih pomaka tla, koji na pojedinim područjima mogu pojačati trendove porasta razine mora, dok u nekim područjima (npr. Skandinavija) izazivaju sniženje razine mora. Prema jednom od novijih istraživanja usporavanje porasta razine mora u Jadranu posljedica je smanjenja oborina te dotoka slatke vode u Mediteranu, kao i promjene cirkulacije i hidrografskih svojstava dubokih vodenih masa. Međutim, u zadnjih desetak godina u Jadranu je primijećen izrazit porast razine mora, što govori o jačini višegodišnjih i višedekadnih klimatskih fluktuacija. Što ako ipak dođe do porasta razine mora od 50 cm u Jadranu, koliko se predviđa na globalnoj razini? Tada bi višestruko porasla opasnost od poplavljivanja obalnih područja, odnosno destruktivnog djelovanja mora na obalnu infrastrukturu. Tako bi poplavljivanje obalnih gradova i naselja u sjevernom Jadranu postalo redovita godišnja pojava. No, utjecaj bi se osjetio i u cijelom Jadranu, naročito u niskim naplavnim područjima, kao što su delte rijeka, npr. dolina rijeke Neretve, gdje bi moglo doći do zaslanjivanja velikih površina koje bi stoga bile neobradive. Alternativa tome je skupa gradnja zaštitnih nasipa, ili drugih načina obrane od visokih razina mora. (Hrvatski hidrografski institut/www.hhi.hr)

Prodor mora u kopno
Ravnateljica uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Dunja Mazzocco Drvar, gostujući na RTL-u krajem srpnje prošle godine, između ostaloga, otkrila je i koliko ozbiljno treba shvatiti najave da će gradovi uz obalu zbog rasta razine mora, ali i promjene rotacije Zemlje u odnosu na Mjesec, sada će mnogo više biti pogođeni plimnim razdobljima. “To treba ozbiljno shvatiti kao i sve drugo. Procjene su da bi do 2050. Jadran porastao 30 do 50 centimetara, a u drugoj polovini stoljeća 50 do 80 centimetara. Velike su to poplavljene površine koje očekujemo kad se more uvuče dublje u kopno. Ono što je zabrinjavajuće je kod ovog podatka da bi se to trebalo poklopiti s trenutkom kada će se klimatske promjene dramatičnije događati. Ta promjena u orbiti koja će se dogoditi Mjesecu, a koja je ciklička pojava i pojavljuje se svakih 16-17 godina, dogodit će se u prvoj polovini 30-ih godina kada ćemo imati vidljivi porast razine mora. Pokušavala sam izračunati ugrubo koja je to površina koja se očekuje da bi se poplavila kad bi naša obala bila ravna. To bi bilo 50-60 metara u obalu! Sada izračunajte koliko je to redova do mora, ali sigurno više od jednoga”, kazala je Mazzocco Drvar.

Možda ste propustili...

GLAZBENI INTERVJU: VLADO SIMCICH VAVA, O SEBI, TURISTIMA, PJESMAMA...

Život je daleko više od pukog protoka vremena

NIKOLINA BRNJAC MINISTRICA TURIZMA I SPORTA

Bez adekvatne plaće i uvjeta nema kvalitetnog djelatnika

TEMA TJEDNA: KONKURENTNOST U HRVATSKOJ

Nebojša Stojčić: S dozom optimizma prema budućnosti

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana