Da Vlada nije intervenirala u trošarine i privremeno ukinula obvezu umješavanja biokomponente, dizel bi bio skuplji 88 lipa po litri, pokazuje analiza Hrvatske udruge poslodavaca, iz koje traže dodatne Vladine mjere za pomoć prijevoznicima.



Poslodavci ističu da, bez obzira na to što je Vladina intervencija donijela pozitivne efekte na maloprodajne cijene koje plaćaju građani, a manje na poslovne subjekte, treba pronaći dodatne napore kako bi se prijevoznicima pomoglo da izdrže cjenovne udare, jer cijena prijevoza utječe i na cijene brojnih proizvoda i usluga. HUP-ovi prijedlozi uključuju donošenje zaključka Vlade prema uzoru na građevinski sektor - da se omogući izmjena ugovora javnim naručiteljima ako cijena goriva poraste više od deset posto. Očekuju i niže cestarine za teretni i putnički prijevoz, ali i snižavanje stope PDV-a na prijevoz putnika na međustopu od 13 umjesto 25 posto. Pomogla bi im i izmjena Zakona o HRT-u u dijelu obveze naplate mjesečne RTV pristojbe od 80 kuna po vozilu, kao i redefiniranje načina naplate naknade ZAMP-u od 42 kune po vozilu.



Predlažu i izmjene sustava obračuna dnevnica, a žele i programe subvencioniranja za energetsku učinkovitost subvencioniranjem nabave ekološki prihvatljivijih vozila i novih guma. Teretnim prijevoznicima je od 2021. do danas udio troškova goriva u izlaznim fakturama dosegnuo oko 37 posto, a cijene su usluga prijevoza rasle tek do maksimalno pet posto, zaključuju u HUP-u. Tvrde da bi bez interventnih mjera Vlade maloprodajna cijena litre dizelskog goriva 13. svibnja ove godine bila 14,35 kuna. Prema analizi “Cijene goriva”, Udruge prometa pri HUP-u, najveće stavke u strukturi maloprodajne cijene litre goriva su nabavna cijena, koja u krajnjoj cijeni, na dan 13. svibnja, sudjeluje s 53 posto, posebni porez s 21 posto, PDV s oko 20 posto te marža sa šest posto. Prevedeno - litra dizela na dan 13. svibnja stoji 13,47 kuna, od čega je 7,17 kuna nabavna cijena sirovine, 2,86 kuna trošarina, 2,69 kuna PDV, a 0,75 kuna marža. H