Nakon visokih, ali stabilnih cijena pilećih trupova u prvom kvartalu ove godine na domaćem tržištu u travnju je ponovno zabilježen njihov porast. Prosječna cijena trupova iznosila je 16,44 kn/kg, što je u odnosu prema cijeni prethodnog mjeseca više 6,2 %, a u odnosu prema cijenama istog razdoblja lanjske godine porast od 19,8 %.

U travnju ove godine bilježi se rast i kod svih komada pilećeg mesa. U odnosu prema ožujku prodajne cijene pilećeg zabatka bile su više 5,5 %, pilećeg batka 7,2 %, pilećih prsa (file) 4,4 % te batka sa zabatkom 6,8 % u odnosu prema cijenama godinu dana ranije u travnju. Ove godine prosječne cijene pilećeg mesa bile su više, i to: pileća prsa 14,6 %, pileći batak 23,9 %, pileći zabatak 24,3 % te pileći batak sa zabatkom 22,4 %. Najnoviji su to podatci kojima raspolaže Tržišno-informacijski sustav u poljoprivredi (TISUP) koji djeluje pri Ministarstvu poljoprivrede.
A kad je riječ o cijenama u nekim trgovačkim lancima kilogram pilećeg filea ovih dana se već prodaje i po 98 kuna kilogram, a pureći po 128 kuna kilogram.

O problemima s kojima se susreću peradari raspravljalo se na XIV. Peradarskim danima, znanstveno-stručnom simpoziju u Poreču na kojem su sudjelovali znanstvenici i peradari iz 14 europskih zemalja.

Pri tomu je istaknuto da se na stanje u hrvatskom peradarstvu trenutačno snažno odražava situacija u svijetu. Poskupljenje krmiva utječe na rast cijena mesa i jaja.

"Na cijenu krmiva utječe niz čimbenika – od klimatoloških promjena preko korištenja žitarica za proizvodnju bioenergije i rasta njezine potrošnje u Kini do rata u Ukrajini. Stočari sve teže i po sve većoj cijeni dolaze do repromaterijala, što ugrožava čak trećinu peradara u Hrvatskoj", istaknuo je Jakov Ćorić, direktor tvrtke Gala iz Bjelovara.

Hrvatska je svojom peradarskom proizvodnjom gotovo samodostatna. Proizvodnjom se pokriva čak 98 posto potreba domaćeg tržišta za jajima te 90 posto njegovih potreba za mesom peradi. Kako bi potrošači znali odakle je meso peradi, u Hrvatskoj se uvodi znak Dokazana kvaliteta.
"Taj se znak već koristi u proizvodnji jaja, a sada se uvodi i za označavanje mesa peradi. Znak podrazumijeva brigu peradara za dobrobit peradi, monitoring nad kvalitetom hrane za životinje te poboljšanu skrb prije i tijekom klaoničke obrade peradi. Radi se i na utvrđivanju načina držanja peradi koji su najbolji za njihovo zdravlje, pozornost se pridaje i otisku peradarske proizvodnje na okoliš", rekao je prof. dr. sc. Zlatko Janječić, koordinator Odsjeka za animalne znanosti Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U protekle dvije godine na peradarstvo u Hrvatskoj utjecale su i pandemija koronavirusa te ptičja gripa. " Prvi koronavirus otkriven je prije 91 godinu, a radi se o uzročniku zaraznog bronhitisa kokoši. Lako i brzo se širi, ima različite simptome, a najčešći su dišni", rekao je doc. dr. sc. Vladimir Savić, zamjenik predstojnice Centra za peradarstvo Hrvatskog veterinarskog instituta. Z. Rupčić