Objavljeno 16. svibnja, 2022.
Ove godine hrvatsko gospodarstvo trebalo bi rasti za 3,4 posto, stopa zaposlenosti trebala bi se povećati za oko 1,5 posto, a inflacija bi mogla iznositi 6,1 posto, zbog rasta cijena energije i hrane, procjene su Europske komisije u proljetnim ekonomskim prognozama.
Podsjetimo da je Vlada RH već revidirala podatke o BDP-u i inflaciji za ovu godinu, pri čemu je snizila originalnu projiciranu stopu rasta BDP-a s 4,4 na 3 posto, a stopu inflacije podignula s 2,6 na 7,8 posto.
"Unatoč nesigurnosti, rast ostaje snažan. Nakon snažnog oporavka 2021., ove se godine očekuje skromniji rast, ali koji je i dalje solidan jer je izravna izloženost hrvatskog gospodarstva učincima ruske agresije na Ukrajinu ograničena", prognozira Europska komisija.
EK je smanjio procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u odnosu prema zimskim prognozama, objavljenima 10. veljače, kada je procjenjivao da će BDP ove godine rasti za 4,8 posto. Za sljedeću godinu Komisija je zadržala prethodnu prognozu o rastu od tri posto. Prošle je godine hrvatski BDP rastao za 10,2 posto.
Europska je komisija prije ruske agresije na Ukrajinu predviđala dug i snažan oporavak, ali je rat donio nove izazove u trenutku kada se europsko gospodarstvo oporavilo od posljedica pandemije koronavirusa. Stoga je Komisija smanjila procjene rasta za europska gospodarstva, a povećala procjene za inflaciju. U izvješću za Hrvatsku Komisija navodi da bi fiskalni paket koji je Vlada donijela i koji uključuje izravne transfere kućanstvima i malim i srednjim poduzećima te smanjenje neizravnih poreza, trebao ublažiti učinak rasta cijena na raspoložive dohotke i korporativne profite. Unatoč fiskalnim poticajima gospodarstvu, očekuje se da će se ključne brojke nastaviti poboljšavati, pa se predviđa smanjenje proračunskog deficita na 1,8 posto i udjela javnog duga u BDP-u na oko 73 posto do 2023.
Komisija predviđa da će ove godine privatna potrošnja rasti za 2,4 posto, manje od prethodnih prognoza, zbog rasta cijena i nesigurnosti, što povećava štednju iz opreza. S druge strane, provedba Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i ubrzanje obnove nakon potresa trebali bi potaknuti rast investicija na 6,5 posto, unatoč rastu cijena materijala, uskih grla u dobavnim lancima i povećanju sigurnosti.
Državna potrošnja trebala bi nastaviti davati pozitivan doprinos s očekivanom rastom od oko 2,5 posto.
Na izvoz roba mogla bi utjecati slabija potražnja u glavnim trgovinskim partnerima, ali bi stopa rasta trebala ostati solidna, na oko 5 posto. Izvoz usluga će rasti zahvaljujući turizmu, koji se približava pretkriznim razinama. Očekuje se rast uvoza u skladu s rastom potražnje za finalnim proizvodima.
Kao negativne rizike za te prognoze Komisija ističe globalnu nesigurnosti i rast cijena robe, što može utjecati na domaću i vanjsku potražnju. S druge strane, pozitivni rizici su predviđeno uvođenje eura, što bi moglo pozitivno utjecati na investicije i trgovinu, a investicije i reforme predviđene NPOO-om mogle bi ubrzati potencijalni rast gospodarstva. Nezaposlenost, koja je 2021. dosegnula 7,6 posto, trebala bi pasti ispod 6,5 posto do kraja 2023. godine.
Prošloga je tjedna Vlada RH u Sabor poslala rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, koji predviđa povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, a rashoda za 10,9 milijardi kuna.
Dijana Pavlović
VRHUNAC INFLACIJE
Europska komisija objavila je procjenu da će inflacija u europodručju dosegnuti vrhunac u drugom kvartalu ove godine i popeti se na 6,9 posto, a onda bi trebala početi postupno padati i spustiti se na 2,7 posto sljedeće godine. Inflacija je u EU-u počela rasti od veljače 2021. U posljednjem tromjesečju prošle godine bila je 4,6 posto, a u prvom tromjesečju ove godine popela se na 6,1 posto. U europodručju inflacija je u travnju bila 7,5 posto, što je najviša zabilježena stopa inflacije u povijesti europske monetarne unije. Komisija očekuje najvišu inflaciju u Litvi, 12,5 posto, zatim u Bugarskoj, 11,9 posto. Najniža inflacija očekuje se u Portugalu, 4,4 posto.