Svijet
PROMJENA NEUTRALNE ORIJENTACIJE

Finska potvrdila želju ulaska u NATO, Turska objavila uvjete
Objavljeno 16. svibnja, 2022.
Erdogan traži da Švedska i Finska prestanu “podržavati terorističke skupine u svojim zemljama”

Finski predsjednik Sauli Niinisto potvrdio je u nedjelju da će njegova zemlja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, što je povijesna promjena neutralne vanjskopolitičke orijentacije zemlje koju je potaknula ruska invazija na Ukrajinu. Moskva, koja dijeli granicu s Finskom od 1300 kilometara, upozorila je da bi finsko pridruživanje NATO-u bilo pogrešno i da bi Helsinki tako naštetio bilateralnim odnosima s Rusijom.



Očekuje se da će i Švedska, u kojoj se javna podrška članstvu u NATO-u povećala, postupiti isto kao susjedna Finska. Niinisto i premijerka Sanna Marin u četvrtak su objavili da se zalažu za pristupanje Finske NATO-u. Niinisto je u subotu u telefonskom razgovoru obavijestio ruskog predsjednika Vladimira Putina da se Finska planira pridružiti NATO-u. Putin je kazao da se time pogoršali rusko-finski odnosi.

"Ja i Finska nismo poznati po tome da se skrivamo i potiho nestanemo iza ugla. Bolje je reći izravno ono o čemu se već govorilo i zabrinutoj strani. To sam želio napraviti", kazao je Niinisto, referirajući se na razgovor s Putinom. Finski predsjednik izrazio je spremnost za razgovore sa svojim turskim kolegom Tayyipom Erdoganom nakon što je Ankara iznijela prigovore na ulazak skandinavskih zemalja u NATO.

Kao članica NATO-a Turska može uložiti veto na finsko i švedsko pristupanje savezu. Niinisto je rekao da je "pomalo zbunjen" zbog promjene turskog stava. "Ono što sada trebamo to je vrlo jasan odgovor, spreman sam za novu raspravu s predsjednikom Erdoganom o problemima koje je on pokrenuo", kazao je.

Turska je objavila svoje uvjete među kojima je i onaj da Švedska i Finska moraju prestati podržavati terorističke skupine u svojim zemljama. Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je da se sastao sa svojim švedskim i finskim kolegama, i da su svi nastojali odgovoriti na turske zabrinutosti. Dodao je kako Turska nikome ne prijeti niti koristi postojeću situaciju, ali je posebno govorio o švedskoj potpori kurdskoj militantnoj skupini PKK, koju Turska, Europska unija i SAD smatraju terorističkom organizacijom. Šef turske diplomacije dodao je i da Švedska i Finska moraju ukinuti zabranu na izvoz nekih proizvoda svoje obrambene industrije u Tursku. "Naš stav je savršeno otvoren i jasan. Ovo nije prijetnja, ovo nisu pregovori u kojima pokušavamo nametnuti svoje interese", rekao je turski šef diplomacije. "Ovo također nije populizam. Ovdje se očito radi o potpori dvije potencijalne države članice terorizmu, a podijelili smo naša jasna zapažanja o tome", dodao je.

Turski predsjednik Tayyip Erdogan iznenadio je u petak saveznike u NATO-u i skandinavske zemlje kada je rekao da Turska ne može podržati proširenje, s obzirom na to da su Finska i Švedska "dom za brojne terorističke organizacije", ali je njegov glasnogovornik u subotu rekao da Turska nije zatvorila vrata. Cavusoglu je ponovio da se Turska, koja se pridružila NATO-u prije 70 godina, ne protivi politici otvorenih vrata. Kazao je kako su razgovori sa švedskim i finskim kolegama bili dobri i da su dali prijedloge za ublažavanje legitimnih zabrinutosti koje će Turska razmotriti. Turski ministar vanjskih poslova napomenuo je kako im je pružio dokaze da teroristi žive u njihovim zemljama.

NATO je uvjeren da može prevladati prigovore Turske i brzo primiti Finsku i Švedsku, rekao je u nedjelju zamjenik glavnog tajnika NATO-a Mircea Geoana. Mnogi saveznici na sastanku u Berlinu podržali su Finsku i Švedsku, naglašavajući potrebu za brzom ratifikacijom njihovih kandidatura za članstvo, što obično traje do godinu dana. "Njemačka je pripremila sve za brzi proces ratifikacije", rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock novinarima. "Moramo se pobrinuti da im damo sigurnosna jamstva. Ne smije biti prijelaznog roka, sive zone u kojoj je njihov status nejasan", rekla je.

Pritom je mislila na razdoblje ratifikacije tijekom kojeg nordijske zemlje još ne bi bile zaštićene člankom 5. NATO-a koji jamči da je napad na jednog saveznika napad na sve. Kanadska ministrica vanjskih poslova Melanie Joly kazala je kako se nada da bi postupak mogao biti gotov "u roku od nekoliko tjedana".

Dijana Pavlović
ODGOVOR MOSKVE
Rusija smatra širenje NATO-a prijetnjom vlastitoj sigurnosti. “Moskva će poduzeti odgovarajuće mjere ako NATO razmjesti nuklearne snage i infrastrukturu u blizini granice s Rusijom, citirale su ruske novinske agencije zamjenika ministra vanjskih poslova Aleksandra Gruška. “Bit će potrebno odgovoriti (...) poduzimanjem odgovarajućih mjera opreza kojima se osigurava odvraćanje”, citirala je agencija Interfax Gruška. Moskva nema neprijateljske namjere prema Finskoj i Švedskoj te ne vidi “stvarne” razloge zašto bi se te dvije zemlje pridružile NATO-u, dodao je Gruško.

Najčitanije iz rubrike