Osijek kroz desetljeća mijenja svoju vizuru, bilo to širenjem, ili prenamjenom prostora i zemljišta unutar gradskih četvrti. Ovaj nas je članak, nošen idejom o novom dječjem igralištu na dostupnom terenu u Kirovoj ulici, posjeo u vremeplov, uz suputnika, povjesničara umjetnosti i višeg kustosa Muzeja Slavonije Grgura Marka Ivankovića.

Podučava nas vrsni poznavatelj gradske povijesti kako se u prošlom stoljeću na potezu bivše Tenjske ceste, današnje Kirove ulice, na nekadašnjem broju 3, protezao kompleks paromlina Merkur. Prije Drugog svjetskog rata novogradski je paromlin prvobitno bio u vlasništvu Stjepana Urbana, koji je još 1908. dobio nagradu za proizvode ovoga paromlina. Herman Mautner kupio je mlin 1911., čiji je prokurist poslije bio Žiga Mautner. Nakon Drugog svjetskog rata paromlin je nacionaliziran te na uglu Kirove i Divaltove ulice još stoji kuća vlasnika paromlina sagrađena 1912. godine. Danas su ondje smješteni ogranak Gradske i sveučilišne knjižnice i razne udruge. Sam je mlin nastavio s radom do početka osamdesetih godina prošloga stoljeća, kada počinje njegovo rušenje i gradnja stambenih zgrada na produžetak Bračke ulice. Danas jedini preostali prostor, tj. zemljište koje je ostalo nesagrađeno, stoji kao "podsjetnik" na uglu Lopudske i Kirove ulice. Naravno, malo tko zna što se tu nalazilo osim mjesta za nepropisno parkiranje limenih ljubimaca.

Međutim, naš sugovornik Ž.V. (podaci poznati redakciji), koji je u neposrednoj blizini proveo cijeli svoj život, pamti stari mlin i nekadašnji ulaz u postrojenje na danas nepostojećem broju 3. Kazao nam je kako su se kao djeca znali poigrati na "brdima" žita. Sada, u trećoj životnoj dobi, rado bi doveo svoje unuke na mjesto na kojemu se i sam igrao. Uz to, navodi naš sugovornik, u blizini nema parka u čijemu bi se hladu moglo sjesti uz igralište za djecu, pa smatra da bi se hortikulturnim uređenjem tog prostora i s nekoliko igrala, uz odgovarajuću zaštitu od prometa, riješio problem divljeg parkiranja i donijela koristi cijeloj zajednici, a najmlađima najviše.

U gradskoj upravi na upit o namjeni navedenog zemljišta odgovaraju kako Grad ne donosi pojedinačne odluke za gospodarenje katastarskim česticama. Ako Grad Osijek raspolaže nesagrađenim građevinskim zemljištem, njegova prenamjena, primjerice u smislu prodaje, uglavnom se temelji na iskazanom interesu pojedinca, i to ako Grad ocijeni da mu to zemljište nije potrebno za gradnju objekata javne i društvene namjene, odnosno da mu nije potrebno u svrhu ostvarivanja nekog javnog interesa, a sve sukladno članku 35. Odluke o raspolaganju i upravljanju građevinskim zemljištem (Službeni glasnik Grada Osijeka br. 16/19., 22/21.), poručili su nam iz Grada.

Budući da je najavljena izrada Strategije raspolaganja i upravljanja nekretninama u vlasništvu Grada Osijeka, možda ova priča koja seže u prošlost našega grada ima šanse dobiti novo poglavlje baš prema ideji našeg čitatelja.