Kao i u svim kriznim vremenima većina građana trpi, ali zato je uvijek tu i ona manjina koja pak dobrano profitira. Tako je, slobodno se može reći, i sa sve brže rastućom inflacijom. Naravno, svima je jasno da su pandemija i rat u Ukrajini doveli do tektonskih tržišnih poremećaja, samo najčešće je nejasno u kojem omjeru ili tko zapravo “lovi u mutnom”.

Kao i uvijek, kreće se od viših cijena energenata, pa posljedično i ostalih inputa u proizvodnju, što na kraju određuje finalnu cijenu proizvoda. A i nije ništa neobično što smo na kraju najosjetljiviji na divljanje cijena hrane, koja je iz mjeseca u mjesec sve skuplja i udara po džepovima najvećeg broja građana, što rezultira i rastom stope rizika od siromaštva, a u svjetskim razmjerima i gladi. Sve skupa izaziva nezadovoljstvo potrošača, pa se gotovo sve vlade država svijeta domišljaju kako ublažiti posljedice takvog stanja. Kako bi ublažila udar na novčanike građana, i hrvatska Vlada je od 1. travnja smanjila PDV na određene osnovne namirnice s 25 na 13 posto, iako inflacija još nije dostigla dvoznamenkaste brojke. No već tada je postojala bojazan da se to smanjenje neće odraziti na konačnu cijenu proizvoda u trgovinama. Tako su se već prvim uvidom nakon mjesec i pol od dana smanjenja PDV-a bojazni ostvarile, jer već prvim pogledom na trgovačke police vidljivo je da cijene nisu smanjenje, naprotiv sve više rastu. Stoga je potpuno jasno da smanjen PDV u većini slučajeva nije doveo do nižih cijena i ušteda za kupce. Prema svemu sudeći, pojedini trgovački lanci očito su u međuvremenu povisili cijene pa ih spustili, i to nazvali smanjenjem PDV-a. A, preciznije, riječ je o besramnoj prijevari i države i kupaca. Podsjetimo, među proizvodima na kojima je snižen PDV su, primjerice, ulje, maslac i margarin, ali oni su uglavnom zadržali iste cijene s tendencijom daljnjeg rasta. U nizu poskupljenja izdvajaju se upravo oni proizvodi koje građani svakodnevno kupuju poput kruha, mlijeka, mesa... Najveće poskupljenje zabilježeno je primjerice u slučaju brašna za koje je prije mjesec dana trebalo izdvojiti 7 kuna, a sada je ta cijena do čak nevjerojatnih 11 kuna. Ekstremno skupe postaju i pojedine vrste domaćeg mesa koje je navodno poskupjelo “samo” 30 posto. I nije ovdje riječ samo o hrani, budući da je poskupio gotovo svaki drugi proizvod.

Konačno, nastavi li se kriza, sasvim je jasno da nas očekuju i nova poskupljenja. Kao što je i jasno da će osiromašeni potrošači biti prisiljeni kupovati jeftinije i imati sve manje razumijevanja za domaću kvalitetu negoli za uvozni akcijski “trulež”.