Teško je reći da je globalizacija u krizi. Naime, došlo je do preslagivanja geopolitičkih i međunarodnih ekonomskih odnosa na način da Zapad (SAD i EU) želi jasno postaviti pravila igre (level playing field) u odnosu prema rastućim rizicima iz autoritarnih zemalja koji imaju utjecaj (uz ostalo) na globalnu trgovinu - kaže Matej Hittner, član Izvršnog odbora think tanka Centar za javne politike i ekonomske analize (CEA/cea-policy.hr), te dodaje:

- Ta trgovina i prije nije bila slobodna, nego samo prividno slobodna, s obzirom na to da nije postojao jasan i univerzalan institucionalni okvir prihvaćen od svih strana na jednaki način. Ako se zapadni kapitalizam ne nametne sa svojim pravilima i normama, globalizacija može doći u dugoročnu krizu uvjetovanu rastom globalnog ekonomskog udjela Kine, mjerenog prema veličini BDP-a. Dokaz o atraktivnosti zapadnog modela je i Tajvan, koji je prema indeksu ekonomske slobode u Top 10, sukladno izvješću Heritage Foundation; njihov politički i ekonomski model oslanja se na Ameriku, a ne na geografski blisku Kinu, koja im može vojno zaprijetiti - bar nije odustala od takvog plana. Slična je priča i s ostalim azijskim tigrovima - Južnom Korejom, Singapurom i Hong Kongom. Premda su prilagodbe zapadnog kapitalizma uvijek dobre, korekcije koje zagovara međunarodna ljevica ili pak desni populisti mogu nas odvesti na put ropstva (u stilu kako bi Hayek rekao). Zato je ključna prilagodba suprotstaviti se populizmu i ojačati otpornost naših sad već tradicionalnih zapadnih institucija u odnosu prema pokušajima promjena koje bi dovele do smanjenja globalne ekonomske aktivnosti.

Koliko je globalizam u suprotnosti s nacionalnim interesima, na što upozoravaju neki analitičari...?

- Iz perspektive ograničenog i populističkog nacionalizma, globalizam je suprotstavljen nacionalnim interesima. S druge strane, iz perspektive liberalnog kapitalizma, a koji zagovara Centar za javne politike i ekonomske analize, radi se o lažnoj dilemi koja stvara nepotrebne i štetne ideološke podjele. Globalna trgovina nedvojbeno dovodi do boljeg materijalnog standarda svih ljudi, no Zapad je spustio "gard" kada su u pitanju autoritarna i kronistička gospodarstva poput Rusije i Kine, čije partijske vrhuške mogu lako poremetiti svjetski politički i ekonomski poredak. Za slobodno tržište potrebna su pravila igre, odnosno uključive i otvorene institucije koje se jednako poštuju, što nije slučaj kod jednog jednostranačkog tehno-autoritarnog sustava Kine, kao ni kod Rusije, koja je kronistički poredak pod vodstvom stare KGB-ove strukture nostalgičnih postsovjetskih komunista.

Pred globalizacijom su novi izazovi. Kako se tome prilagoditi, uskladiti sa svijetom, biti aktivan, osnažiti liberalnu demokraciju koja je, bez obzira na probleme, i dalje opcija koja nema alternativu...?

- Naši se stari sustavi trebaju prilagoditi današnjem dobu koje je ušlo u fazu velike digitalne transformacije. Koronakriza je bila izazovna kada se trebalo brinuti o javnom zdravlju, a opet paziti da ograničenja ne budu pretjerana, oko čega su se vodile mnoge rasprave. Srećom, Hrvatska je postupila relativno blago u pitanju ograničenja te smo doživjeli relativno brzi gospodarski oporavak. U pitanju rata u Ukrajini, EU ga je dočekao nespremno, ponajviše glede energetske sigurnosti, tj. izloženosti prema Rusiji, te glede obrambene spremnosti. Na temu ključnih europskih odluka koje su donesene u ožujku 2022. godine, detaljnu analizu za portal Arhivanalitika donosi Daniel Hinšt iz našeg Centra za javne politike i ekonomske analize (https://arhivanalitika.hr/blog/sigurnost-energija-obrana-pregled-kljucnih-odluka-iz-ozujka).

Hrvatska je ipak dio Europske unije, pa dijelimo sudbinu donoseći odluke sa savezničkim liberalnim demokracijama. Naša je vanjska politika usklađena s europskom, no potrebno je nastaviti jačati odnose, pogotovo s državama Višegradske skupine te s baltičkim zemljama. Zapravo cijela regija koju pokriva Inicijativa tri mora pokazuje se sada još važnijom jer predstavlja branik granice slobodnog svijeta. U tom smislu ta je regija jedna velika "vojna krajina" koja brani našu zapadnu civilizaciju, a tako i liberalni kapitalizam.

Ako je recesija neizbježna, koje opcije (reforme) mogu izvući svijet iz recesije i preusmjeriti ga prema razvojnoj budućnosti? S tim u vezi, osnivač i ravnatelj Svjetskog ekonomskog foruma Klaus Schwab govori o "Velikom resetiranju", koje bi trebalo iznjedriti sustav "inkluzivnog kapitalizma" kao model globalnog upravljanja koji bi trebao dugoročno očuvati fleksibilnost poslovanja i njegovo usidrenje u društvo... Vaš komentar?

- Teško je komentirati pojedine prijedloge. Svaki sustav treba redovite reforme, i to nije sporno. No mi u Centru za javne politike i ekonomske analize nismo previše skloni progresivnim ideologijama i pokušajima odmicanja od liberalnog kapitalizma. Prvo se moramo pitati imamo li uopće dovoljno liberalnog kapitalizma, a koji se mjeri razinom ekonomske slobode, što CEA redovito analizira. U tom pogledu CEA ima ekonomski liberalan pristup skeptičan prema pokušajima radikalnog društvenog inženjeringa, kao i nama srodni think tankovi (npr. Fraser Institute, Heritage Foundation, American Enterprise Institute i dr.). Oprezni smo spram onih pokušaja promjena koji bi mogli povećati ionako veliku ulogu socijalne države blagostanja i socijalnog inženjeringa.

CEA je naime za reforme koje će otvarati tržišne prilike kako bi se lakše stvarala globalna vrijednost i tako stvarao bolji svijet koji polazi od toga da svaka osoba krene raditi na sebi i tako razvijati bolju okolinu. Snažne i nezavisne institucije, vladavina prava i zaštita privatnog vlasništva, slobodna trgovina i minimalne prepreke pokretanju i vođenju posla te niske i ravne porezne stope (flat tax) provjerene su mjere za stvaranje prosperitetnog društva te su kao takve sukus misije našeg Centra. U tom pogledu kapitalizam je već sada moralan i inkluzivan. (D.J.)