Stanje je ozbiljno. I ne mislim pritom samo na agresivni nacionalizam ili golemu potporu Vladimiru Putinu koju je on imao u Bugarskoj uoči rata protiv Ukrajine. Mislim na novi način razmišljanja, na val koji se opasno proširio Bugarskom. Val koji se, nažalost, širi uglavnom zahvaljujući mladim, slabije obrazovanim ljudima, čije se frustracije može čuti u antizapadnim parolama - smatra Alexander Andreev, te u nastavku svoga priloga za DW piše:

- To je mješavina antiliberalizma, mržnje prema elitama, teorija urote, antisemitizma, anticiganizma i divljenja jakom čovjeku u Moskvi, koji želi isušiti "liberalnu močvaru". Zato što imaju osjećaj da su ih Europa i Zapad razočarali, ti se ljudi sad bore protiv zapadne civilizacije i svega modernoga, i to tako da se kunu u svoje "pravoslavne kršćanske vrijednosti" i konstruiraju arhaičnu sliku svijeta. To je slika svijeta u kojoj su važni samo krv i tlo, u kojoj je nasilje opravdano i u kojoj će željezna Putinova šaka sve to konačno etablirati, sve ono što si oni čeznutljivo priželjkuju.

U Bugarskoj je najviše simpatija prema Rusiji među svim članicama Europske unije. Za to postoje duboko ukorijenjeni povijesni, kulturni i konfesionalni razlozi. Prije ruskog rata protiv Ukrajine Putin je u Bugarskoj uživao podršku oko 50 % ispitanika. A sad je ta potpora opala na manje od 25 %, što je još uvijek zastrašujuće puno. Zbog rata su se promijenili stavovi Bugara i prema zapadnim savezima, i to u pozitivnom smjeru. Danas 63 % Bugara smatra da je za njihovu zemlju bolje biti u savezu s EU-om ili NATO-om nego u savezu s Rusijom. I usprkos tome u bugarskom društvu postoji beznadan jaz. Na jednoj se strani osuđuje Putina i rat, ali istovremeno se traže objašnjenja i "olakotne okolnosti".



Takvu retoriku ne demonstriraju redovito samo male proruske stranke nego i tradicionalne (i tradicionalno sklone Rusiji) stranke, poput socijalista ili (začuđujuće) stranke turske manjine (DPS). Ruski utjecaji u današnjim ratnim i vrlo dramatičnim vremenima u Bugarskoj rezultiraju i političkim, ali i gospodarskim i mentalnim ovisnostima. Bugarska je od svih zemalja EU-a najovisnija o ruskim energentima, ne samo o plinu nego i o nafti ili sirovinama za nuklearku Kozloduj. Čak 500 tisuća ruskih turista godišnje važan je gospodarski faktor, baš kao i, prema procjenama, 50 tisuća Rusa koji posjeduju nekretnine u Bugarskoj.

Bugarska vojska, koja je sastavni dio NATO-a, uglavnom je opremljena oružjem i opremom iz sovjetskih vremena, sovjetske borbene avione MiG-ove mora se održavati u Rusiji. Dio danas visokorangiranih bugarskih časnika apsolvirao je vojnu izobrazbu u bivšem Sovjetskom Savezu - i još uvijek je itekako sklon Rusiji. Postoje i neke anomalije poput organizacije časnika rezervista, koja agresivno širi ratnu moskovsku retoriku. Ne smije se podcijeniti ni stare obavještajne ovisnosti iz vremena prije 1989. Bivši suradnici komunističke bugarske službe državne sigurnosti još uvijek su aktivni u politici i ekonomiji. A za sebe dovoljno govore i bezbrojni skandali oko špijunaže koji su razotkrili ruske mreže u Bugarskoj i prouzročili protjerivanje više bugarskih diplomata.

S ruskim ratom u Ukrajini i bugarskom ovisnošću o Moskvi čvrsto je povezana još jedna politička situacija, koja možda i nije tako vidljiva: radi se o bugarskom vetu na početak pregovora EU-a sa Sjevernom Makedonijom oko punopravnog članstva. Taj veto podržava velika većina u Bugarskoj i to itekako izravno odgovara ruskoj propagandi. Rusija se od 19. stoljeća smatra silom koja želi kontrolirati Balkan. Putin je samo nastavio s tom politikom. Svom snagom bori se protiv ulaska balkanskih zemalja u EU i NATO - za njega je Balkan trenutno važno bojište. Samo što borbe koje se tamo vode nisu krvave, to su borbe za srca i glave ljudi. Ukratko: ono što danas promatramo pokušaj je Rusije da uz pomoć proruskih elita na Balkanu dodatno raspiri razdor između Bugarske i Sjeverne Makedonije i da unese nesigurnost među ljude na zapadnom Balkanu u njihovim nastojanjima oko europskih integracija.



U tom kontekstu nije bilo moguće izbjeći riječ "propaganda": da, to je vrlo prljavi rat koji se vodi u Bugarskoj. Počevši od manipulativnog i dijelom vrlo nepristojnog rječnika ruske veleposlanice u Sofiji ("Bugarska, euroatlantska noćna posuda") pa sve do neumornog rada stotina plaćenih i neplaćenih korisnika društvenih mreža koji dan i noć hvale Putina i rat, a Ukrajince paušalno difamiraju kao fašiste. Promatrači tvrde da se kompletne tvornice trolova bore za dominantno mišljenje o tome u Bugarskoj. Na Facebooku se, primjerice, među vijestima o ratnim strahotama u Ukrajini može pronaći uglavnom postove koji podržavaju Putina, a uz neke se može vidjeti i cinične "smajlije".

Ali ne radi se samo o trolovima, botovima i dijelom "profesionalnim" korisnicima koji šire kremaljsku propagandu u Bugarskoj. Nažalost, i neki mediji s otvorenom ili skrivenom simpatijom izvještavaju o Putinovu ratu, o njegovim ciljevima ili tvrdnjama koje se ne temelje na činjenicama. Jedan radijski voditelj na javnom servisu, vlasnik infoportala ili utjecajna news-stranica koja dokazano distribuira rusku propagandu najgore sorte - svi oni multipliciraju cinične "štihvorte" iz Moskve, a na intervjue pozivaju dokazane šarlatane ili političare naklonjene Moskvi. I sve to događa se pod licemjernim motom različitih mišljenja. Drugim riječima: oni šire fake news, laži i propagandu na tekućoj vrpci i blokiraju sve kritike upirući prstom na slobodu mišljenja.



Bugarska je zemlja koju se često naziva trojanskim konjem Moskve u EU-u i NATO-u. Zemlja koju se u jednoj ruskoj izreci ovako opisuje: "Pile nije ptica, Bugarska nije inozemstvo." Koja grozna izreka, pogotovo kad se ima na umu da je Bugarska još u carska vremena bila na glasu kao vlastiti ruski teritorij - ali s druge strane Dunava. I da se tijekom sovjetskih vremena Bugarska dva puta "natjecala" da postane 16. sovjetska republika. Zemlja na Crnom moru, udaljena samo nekoliko stotina kilometara zračne linije od ratišta u Ukrajini. Duboko podijeljena zemlja, pa i zbog Rusije, zemlja koja se sad, nakon prestanka isporuke ruskog plina, mora pripremiti za nesigurnu gospodarsku i političku budućnost.

(Ovaj tekst skraćena je verzija predavanja "Rat i ruski utjecaji u Bugarskoj", koje je Alexander Andreev održao na godišnjoj skupštini Njemačko-bugarskog foruma u Berlinu, 26. travnja 2022.)