Popularizacija filozofije, kao svojevrsni izazov i inspiracija u primjeni filozofskih načela, u svakodnevnom životu otvorila je mogućnost da se kroz poseban oblik turizma i kroz filoterapiju osmisli cijeli niz aktivnosti i sadržaja koji su preuzeti i iz antičke filozofije, ali i od suvremenika filozofske misli. Dodatni argument ovom novom trendu transformacijskog turizma je i planetarna popularnost i uspjeh knjige Wolframa Eilenbergera "Doba čarobnjaka: Veliko desetljeće filozofije 1919.-1929.", u kojoj priča o četvorici filozofskih velikana: Walteru Benjaminu, Ernstu Cassireru, Ludwigu Wittgensteinu i Martinu Heideggeru te njihovom vremenu u kome su živjeli i stvorili svoja znamenita filozofska djela.
ŠUMSKI POTENCIJALI
Naše turističke destinacije, pogotovo na kontinentu, imaju parkove u gradu i prostore u okolici koji su često i pod zaštitom kao parkovi prirode, i koji se mogu odlično uklopiti u "filozofske šetnje" koje vode filozofi mentori. Uz sadržaje kao što su popularni "filozofski cafe" i "filozofski teatar", predlaže se i gradnja labirinta na slobodnim zelenim površinama. Labirint se može raditi od kamenja kao simbola i interpretacijskih pločica i određenih simbola - kozmograma, na kojima bi bile kronološki navedene znamenite osobe i događaji vezani uz određenu destinaciju. Kako voda oblikuje rukavce i pokreće meandriranje, tako posjetitelj ulaskom u labirint može svojom energijom pokrenuti određeno kretanje unutar sebe i izvan sebe te kroz taj čin ulazimo u jedan univerzalni princip, odnosno filozofsko hermetično načelo "kako gore - tako dolje, kako unutra - tako vani".
Labirint je atrakcija koja se odlično uklapa u sadržaj filoterapije, jer bi na jednom mjestu bio ulaz i izlaz, tako da kretanjem iz smjera ulaza posjetitelji kreću od sadašnjeg trenutka prema prošlosti, a iz središta labirinta od prošlosti prema budućnosti, što daje određenu simboliku i mogućnost za meditaciju. Ovi sadržaji u prirodi mogu se kombinirati s postojećim pješačkim konjičkim i biciklističkim stazama, tako da "filozofiranje na svježem zraku uz rekreaciju" postaje originalni poduhvat i dodana vrijednost. Smještaj, ovisno o dobi, moguće je organizirati u malim obiteljskim hotelima, ali i u privatnim apartmanima, OPG-ima i kućama za odmor, dok su kampovi napravljeni prema postulatima ekološke gradnje - idealni.
Naše šume, pogotove prirodne šume, mogu postati prava turistička atrakcija i značajni resurs za filozofski turizam! Mnogi značajni izvori, a postoje i svjedočanstva, tvrde kako obična šetnja u prirodi ne samo da nas može osvježiti i napuniti energijom, nego zahvaljujući energiji drveća ona na nas može imati i učinak izlječenja. Postoji vjerovanje da svaki čovjek ima svoje drvo koje na njega posebno pozitivno utječe. Znanje o povezanosti drveća i ljudi bilo je prisutno i u drevnoj Kini, gdje se jedna od osnovnih vježbi unutar chi kunga (vještine obnavljanja i generiranja energije), sastoji od položaja koji donose poistovjećivanje s drvetom. Slično su razmišljali i Kelti, koji su svoj zodijak temeljili na znakovima koji nose imena različitih vrsta drveća koja emitiraju energiju.
Hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar akademik Radoslav Katičić (preminuo 2019.) piše u svojoj knjizi "Božanski boj" kako se bavio proučavanjem narodnih pjesama svih slavenskih naroda, i piše o slavenskom vjerovanju u čudesno ili sveto drvo (kod nas poznatije kao drvo života). U slavenskoj mitologiji svijet se prikazivao kao golem hrast u čijem je korijenu bio podzemni svijet. Boga groma i munje Peruna simbolizirao je orao koji je sjedio na najvišim granama, dok je Velesa, boga podzemnog svijeta, simbolizirala zmija (ili zmaj), koja se ovijala među korijenjem svetog hrastova drveta. Mitološki simbol ovog drva života, snažan u slavenskoj mitologiji, dugi niz godina ostao je aktualan, čak i poslije pokrštavanja. Tri razine univerzuma bile su smještena na drvu. Krošnja je predstavljala nebo, božansko mjesto, a stablo je predstavljalo svijet smrtnika.
Naše prirodne šume, pogotovo na kontinentu, ali i naši parkovi prirode i nacionalni parkovi, mogu se odlično uklopiti u "filozofske šetnje" koje vode filozofi mentori. Tako spajamo filoterapiju i dendroterapiju. Da bi ovaj oblik turističke ponude postao ekskluzivan potrebna je posebna edukacija koja će postići da filozofi mentori dobiju potrebna znanja i vještine iz upravljanja doživljajem i storytellinga, ali i dendroterapije.
PROMJENA PARADIGME
Analizom podataka dostupnih na stranici nacionalnih organizacija WWOOF-a (WWOOF Croatia, 2017.) utvrđen je profil i domaćina WWOOF-a i njihove ponude u Hrvatskoj. Word Wide Opportunities on Organic Farms ili, skraćeno, WWOOF svjetska je mreža organskih farmi koju je 1971. godine pokrenula Engleskinja Sue Coppard, u to vrijeme zaposlena kao tajnica, inače velika ljubiteljica organskog uzgoja. Domaćine najčešće čine osobe srednje dobi koje su samci, ili imaju obitelj te posjeduju vlastito zemljište na kojem imaju organsku farmu. Farma nije nužno glavni izvor prihoda, nerijetko su jedan ili više radno aktivnih članova kućanstva zaposleni izvan farme, ili ostvaruju dodatne prihode kroz obrtništvo, umjetnički rad ili vođenje edukativnih programa. Dio domaćina WWOOF-a na farmi boravi isključivo u vrijeme ljetne sezone radova. Ponuda domaćina WWOOF-a razlikuje se od farme do farme, što se primjerice očituje u (očekivanoj) dužini boravka, tipu smještaja i/ili poslova, no u određenoj je mjeri usklađena s kriterijima koje je utvrdila nacionalna organizacija WWOOF-a, pri čemu je ključni kriterij uključenost u organsku proizvodnju. Očekivana prosječna duljina boravka WWOOF-era na pojedinoj farmi iznosi od dva tjedna do dva mjeseca, uz maksimalnu očekivanu dužinu boravka od čak devet mjeseci!
Tip smještaja varira od spavanja u šatorima, kamp-kućicama, gostinjskoj kući, ili kući samog domaćina. Opremljenost sanitarnim čvorom, tušem, grijanjem, štednjakom, pa čak i namještajem, također varira od farme do farme. Poslovi koji se nude uglavnom se odnose na rad u vrtu ili voćnjaku, rad sa životinjama, održavanje imanja i kućanske poslove. Tip posla odraz je i geografskog konteksta organske farme, u kontinentalnoj Hrvatskoj naglasak je na poslovima poput uzgoja voća i povrća, radu sa životinjama (kokoši, svinje, konji), proizvodnji domaće hrane (sir i mlijeko, džem, ajvar, rakija, vino), i održavanju šuma.
Osim poslova izravno vezanih uz organsku proizvodnju, nude se i poslovi poput restauracije drvenih kuća, gradnje kuća od slame i pletenih ograda, staklenika i zelenih krovova, proširenja prostora za kampiranje, pomoć u umjetničkom radu, izrada skulptura, slika i namještaja od drveta. Dio domaćina WWOOF-a izravno je uključen u turizam, stoga WWOOF-eri imaju prilike sudjelovati u organizaciji pojedinih manifestacija (festivali, biciklističke ture), ili raditi na očuvanju i promociji kulturne baštine i turističkog identiteta pojedinog mjesta, s gostima i/ili u restoranu. Povezivanje s turizmom, domaćinima osigurava dodatni izvor prihoda i novo tržište za prodaju vlastitih proizvoda.
Činjenica da je WWOOF-ing relativno nova pojava u Hrvatskoj turističkom sektoru, no pruža jedinstvenu priliku planiranja i usmjeravanja njegova razvoja na put održivosti od samih početaka, priliku koju u današnjem svijetu ekspanzivnog i često "neuhvatljivog" rasta turizma (hrvatski) turistički sektor rijetko ima. WWOOF-ing ima potencijal ojačavanja ekonomske, društvene i ekološke održivosti, a posebna mu je vrijednost zaustavljanje depopulacijskog procesa. Posebna dodana vrijednost je i otvaranje mogućnosti za povezivanjem sa Steinerovom biodinamičkom poljoprivredom i vrtlarstvom koje je u Međimurju, gdje je rođen Rudolf Steiner, donijelo već velike uspjehe i taj dio Hrvatske počeo se i brendirati kroz lik i djelo Rudolfa Steinera.
U materijalnom svijetu podrijetlo svih manifestacija u četiri je elementa (zemlja, voda, zrak i vatra), a upravo je voda simbol pročišćenja. U svim svetim spisima izvješćuje se da su nomadi gledali izvore vode kao mjesta radosti, ushićenja i molitve. U njihovoj blizini održavali su se važni susreti koji su se često nazivali "Božjom providnošću".
DOŽIVLJAJ KROZ VODU
Općenito su izvori i rijeke bili odlučujući za gradnju nastambi, jer bez vode nema života. Voda je stoga postala bitnim čimbenikom socijalizacije. Također se i danas mnoga mjesta nalaze na obali mora, jezera te u blizini rijeka.
Dodana vrijednost oblicima turizma vezanim za vodu i uz vodu, znanstveno je priznati tzv. Memorijski efekt vode! Još je 1995. godine Japanski znanstvenik Masaru Emoto proveo opsežno istraživanje kako voda reagira na različite utjecaje, poput glazbe, misli i riječi. Dobio je iznenađujuće rezultate! Prirodna voda koja je poticala iz planinskih potoka ili izvora, kao i voda nakon molitve, klasične glazbe i pozitivnih misli, formirala je savršene kristale nevjerojatne ljepote.
Kristali zagađene i ustajale vode su bili nepravilnog i deformiranog oblika. Istraživanja dr. Emote potvrđuju da je voda "živa" i ima pamćenje. Kada je pijemo, informacije koje se nalaze u vodi prenose se na nas.
Simbolika vode izrazito je snažna, jer je prisutna na svim razinama u našem svakodnevnom životu: npr. element vode bitan je u našim životima, jer zauzima čak 70 %, a površina vode također prelazi 70 % ukupne površine zemlje. Poruka koju nam voda, a time i izvori, potoci, rijeke i jezera kao "svojevrsni mediji" poručuje kroz svoju snagu jest da je voda kreativna kada teče, a da se kvari kada stoji.
Rijeke, potoci i mora kao voda prisutna je u mnogim mitologijama, i tu se skriva tajanstveni i bajkoviti svijet mitskih bića - tako i u našoj staroslavenskoj mitologiji i narodnim predajama imamo zabilježene mnoge priče koje se prenose s koljena na koljeno. Ova tema posebno je interesantna i za povezivanje s mitološkim turizmom, koji se može povezati i kroz druge predaje i legende vezane uz vodu, a i kroz astronomski turizam, gdje su nebo i planeti svojevrsna "mitološka karta"
te imamo poseban "spoj" neba i vodene površine, odnosno dva elementa (zrak i voda). Možda je kontakt s vodom vraćanje onome čudesnom i prekrasnom osjećaju kontakta s prirodom, povratak bajci koja je, nažalost, nestala iz naših života i potrebno je iščitati poruku koju nam je i I.B. Mažuranić u svojim bajkama poručila, posebno u bajci "Ribar Palunko i njegova žena".
Kroz "uranjanje u vodu" zapravo se događa svojevrsni fenomen "uranjanja"
u turističku egzistenciju gdje turist nastavlja ostvarivati ideju da više nije zatvoren u svoje bivše Ja (sebstvo), nego je privremeno transformiran u novu osobu, s drugačijim identitetom (putnika) koji igra na novoj pozornici (turistička destinacija). U ovakvom svijetu, izvan uobičajenog vremena i prostora, koji je daleko od realnosti koja je ostala kod kuće, turist postaje glumac i poprima ulogu plivača, ribara, veslača, ronioca, jedriličara..., dok je voda scenarist i redatelj.
Fenomen vode na simboličan način, kroz pojam menadra, zaokružuje poruke vode, a posebno se veže uz rijeke. Evo povezanih pojmova koji u semiotičkom i simboličnom smislu imaju fascinantno značenje:
osciliranje, gibanje, strujanje, variranje, kruženje, prožimanje, vrludanje, ispreplitanje, međudjelovanje, otklizavanje, supostojanje, preplitanje, talasanje, otjecanje, tečenje, usložavanje, grananje, kolebanje, ulančavanje, vrtloženje, ukrštavanje, suženje, kretanje, titranje, krivudanje, suprotstavljanje, pulsiranje... I na kraju sve odlazi u more i spaja se s drugim morima i oceanima!
Kroz povezivanje različitih sadržaja filoterapija postaje dodana vrijednost, jer se može kombinirati s boravkom u prirodi i čistom zraku, bez svjetlosnog zagađenja i buke. To je platforma za razvoj bogate turističke ponude, kao što su retreati za yogu, meditacije, povezivanje s fenomenom "žive vode". Slučaj austro-ugarskog vojnika Martina Vrbanca, koji se, pijući kalničku vodu, oporavio od neobične groznice od koje je obolio 1809. godine u ratu s Francuzima, i više je nego poučan primjer. "Živa voda" izvire na mnogim područjima, pogotovo u kontinentalnom dijelu naše zemlje, a interesantni su i specijalni antisress programi za menadžere. S ciljem vraćanja u ravnotežu i probuđivanja svojega tijela, uma i duše, u svijetu su poznati pod pojmom healthness, kroz specijalizirane radionice zdrave hrane, radionice biljnih pripravaka, radionice tradicijskih načina liječenja i slično.
PIŠE: DR. SC. ROMANA LEKIĆ Antropologinja u turizmu i profesorica na Studiju turizma na Edward Bernays University College u Zagrebu
WWOOF-ing ima potencijal ojačavanja ekonomske, društvene i ekološke održivosti, a posebna mu je vrijednost zaustavljanje depopulacijskog procesa.
Japanski znanstvenik Masaru Emoto proveo je opsežno istraživanje kako voda reagira na različite utjecaje, poput glazbe, misli i riječi. Dobio je iznenađujuće rezultate!
Naše prirodne šume, pogotovo na kontinentu, ali i naši parkovi prirode i nacionalni parkovi mogu se odlično uklopiti u "filozofske šetnje" koje vode filozofi mentori.
Kreativni turizam u ekspanziji
Mnoga istraživanja pokazala su da turisti najviše cijene iskustva manjih razmjera, manje posjećena mjesta koja nude “okus” lokalne ili autentične kulture. Drugim riječima, turisti sve više žele iskusiti lokalnu kulturu, živjeti poput domaćeg stanovništva, i žele doznati o pravom identitetu mjesta kojeg posjećuju. U tom procesu, vješt potrošač često je informiraniji od ponuđača usluga, pa stoga ne čudi sve veća uključenost turista u sukreaciju doživljaja. Kao posljedica toga, posjetitelj postaje sve zahtjevniji i kritičniji. U tom smislu, značajan broj turista odbija gotove konfekcijske proizvode, a cijeni i traži prilagođene doživljaje. Kreativni turizam upravo je oblik turizma temeljen na iskustvima, a fokus turističke aktivnosti je na kreiranju doživljaja, umjesto na davatelju usluga. Mnogi znanstveni izvori definiraju kreativni turizam kao poseban oblik turizma koji nudi posjetiteljima priliku razviti njihove kreativne potencijale kroz aktivno sudjelovanje na tečajevima i koji nudi iskustvo učenja koja su karakteristična u destinacijama u kojima su doživljeni. UNESCO ističe da kreativni turizam čine putovanja usmjerena na uključivanje u autentično iskustvo, s participativnim učenjem. Logično je da pri planiranju sadržaja u okviru ruralnog turizma uz izvore, potoke, rijeke i jezera treba voditi računa o potencijalnim korisnicima i njihovim težnjama, željama i preferencijama. Kako bismo dobili zainteresiranu publiku i odgovarajuće posjetitelje važno je istražiti potencijale pojedinih područja. Ekskluzivnost u kreiranju doživljaja kroz kreativni turizam može sadržavati ekskluzivnu ponudu gdje je, primjerice kućica na drvetu uz rijeku ili jezero, ili sojenica, ono mjesto gdje bogati menadžer sa svojom djecom može provesti vikend bez mobitela! Činjenicu da nema mogućnost za signal za mobitel posebno će platiti i gledati na to kao na dodanu vrijednost. Ovakvi ekskluzivni smještajni kapaciteti rađeni od ekoloških materijala i dizajnirani u skladu s tradicijom, posebno su interesantni i za moderan glamping, gdje sam dizajn smještaja daje posebni ugođaj i priliku za boravak u prirodi na tradicijski način.