Objavljeno 12. svibnja, 2022.
Dugovi zdravstva, energetska situacija i rat glavni su razlozi rebalansa
Rebalansom ovogodišnjeg državnog proračuna proračunski prihodi povećavaju se za 6,6 milijardi kuna, a rashodi za 10,9 milijardi kuna, pa će projicirani proračunski deficit biti povećan s prvotno planiranih 2,6 na 2,8 posto. "Prijedlog rebalansa uzima u obzir energetsku krizu, dogovor sa sindikatima o rastu osnovice plaća od 1. svibnja i rashode koji se tiču zdravstva", naveo je na sjednici Vlade premijer Andrej Plenković.
Rast od tri posto
Kako je istaknuo, u ovoj godini sada prognoziraju realni rast BDP-a od tri posto, pri čemu se ključan doprinos očekuje od izvoza roba i usluga te brutoinvesticija u fiksni kapital. Vlada očekuje ubrzanje inflacije potrošačkih cijena ove godine na 7,8 posto, čemu će snažno pridonijeti rast cijena hrane, nafte i drugih inputa u poljoprivrednoj proizvodnji, kao i dinamika cijena prehrambenih proizvoda na globalnom i tržištu Europske unije. Prihodna strana proračuna određena je daljnjim rastom gospodarske aktivnosti, naporima u svrhu ublažavanja učinaka inflatornih pritisaka na građane i gospodarstvo, prije svega sniženjem stope PDV-a na određene proizvode i privremenim smanjenjem trošarina na određene energente, kao i ubrzanim povlačenjem ugovorenih EU sredstava iz EU proračuna i instrumenta EU nove generacije te Fonda solidarnosti, rekao je Plenković.
Ukupni rashodi proračuna rebalansom planiraju se u visini od 184,7 milijardi kuna. "Cilj rebalansa je da iziđemo u susret određenim rashodima, prije svega funkcioniranja zdravstvenog i mirovinskog sustava, odnosno podmirivanja dugova u zdravstvenim ustanovama te indeksacija mirovina", izjavio je premijer. Rashode obilježavaju i saniranje posljedica narušavanja sigurnosne situacije u Europi zbog agresije na Ukrajinu, prihvat i zbrinjavanje ukrajinskih izbjeglica, osiguranje zaliha plina, nabava robnih zaliha, povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za četiri posto od 1. svibnja te osiguravanje sredstava za mjere ublažavanja rasta cijena energenata, uključujući i subvencioniranje cijene plina, naknadu za ugroženog kupca energenata, naveo je premijer.
Državni proračun za 2022., koji je Sabor donio 8. prosinca 2021., predviđao je prihode u visini od 164,5 milijarde kuna, rashode od gotovo 173,8 milijardi te proračunski manjak iznad devet milijardi, ili 2,6 posto BDP-a.
Najviše zdravstvu
Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić izjavio je da će nakon rebalansa proračunski deficit opće države prema ESA metodologiji porasti za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde, ili 2,8 posto BDP-a, što je i dalje ispod mastriških kriterija. Marić je također istaknuo da se najveće povećanje rashoda odnosi na sustav zdravstva, za otprilike četiri milijarde kuna. Od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima, naveo je. Slijede mirovine i mirovinska primanja, koji se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinu paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za tri milijarde kuna. Marić je istaknuo i nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, što se povećava za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1, 7 milijardi kuna. Marić je napomenuo i da rebalans predviđa dogovoreno povećanje osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za četiri posto od 1. svibnja i veći iznos za prijevoz i sistematske preglede te da će se potrebna sredstva osigurati internim uštedama. "U državnom proračunu, sukladno povećanjem prihoda, odnosno s još većim povećanjem rashoda, manjak državnog proračuna raste za neke 4,3 milijarde kuna. Međutim, imamo nešto bolja očekivanja kod izvanproračunskih korisnika, znatno bolji rezultat na temelju prvog tromjesečja možemo očekivati i za lokalnu samoupravu s obzirom na to da i njihovi prihodi puno više rastu od originalnog plana te također određene prilagodbe koje radimo sukladno s ESA 2010 metodologijom. Na temelju toga deficit opće države s prvotno planiranih 12 milijardi kuna prema ESA metodologiji raste na 13,4 milijarde kuna, odnosno za 1,4 milijarde kuna, ili na 2,8 posto BDP-a. To je unutar onih dobro znanih tri posto BDP-a u sklopu mastriških kriterija, ali i dobrih razina u smislu održivosti javnih financija", izjavio je Marić. Udjel javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, te će iznositi 76,2 posto BDP-a.
Dijana Pavlović
ZA NABAVU PLINA 75 MILIJUNA KUNA
Zdravko Marić izjavio je da je predloženim rebalansom proračuna za ovu godinu za nabavu plina zasad predviđen iznos od 75 milijuna kuna, no da je ta stavka “otvorena”. Kada je pak riječ o jamstvenom dijelu, ukupni iznos doseže milijardu kuna, izjavio je Marić, dodavši da će cjelokupni model za osiguranje opskrbe plinom za iduću sezonu biti predstavljen kada bude do kraja uobličen. Istaknuo je da je cilj pronaći model koji će značiti adekvatno punjenje kapaciteta i osiguravanje svega potrebnog za sigurnu iduću sezonu grijanja, a na modelu rade i resorno ministarstvo, zatim ono financija, HBOR, kao i predstavnici opskrbljivača plinom. Upitan znači li to da će se država upustiti u nabavu plina odnosno punjenje skladišta, Marić je rekao “kada kažete država, u širem smislu da”, potvrdno odgovorivši da to podrazumijeva i suradnju države i HEP-a.