Finski predsjednik Sauli Niinisto i premijerka Sanna Marin kažu kako Finska ne smije odgađati podnošenje zahtjeva za članstvo u NATO-u, što je velika promjena finske politike, potaknuta ruskom invazijom na Ukrajinu. I švedski vladajući socijaldemokrati trebali bi u nedjelju odlučiti hoće li odustati od višedesetljetnog protivljenja članstvu u NATO-u, što će gotovo sigurno dovesti do toga da i Švedska zatraži članstvo u tom savezu.

Njihov pristupni proces vjerojatno će biti puno kraći od dosadašnjih. Dužnosnici NATO-a i diplomati rekli su kako bi idealno bilo da dvije zemlje podnesu zahtjev za članstvom zajedno, najvjerojatnije pismima sjedištu NATO-a, kako bi se pojednostavilo proceduru. Predstavnici 30 saveznika sastat će se u Bruxellesu kako bi to raspravili i najvjerojatnije prihvatili, odobrili članstvo te dali promatrački status na sastancima. No još ne bi bile obuhvaćene kolektivnom obranom jer svi parlamenti moraju ratificirati njihovo pristupanje, koje su odobrile vlade. To može potrajati od četiri mjeseca do godinu dana. Nakon toga Finska i Švedska moraju položiti svoje instrumente o pristupanju NATO-u u State Departmentu, čime postaju članicama. Finski potpredsjednik Parlamentarne grupe Jukka Kopra za N1 je rekao da je to važna odluka za njih, jedna od najvećih od Drugog svjetskog rata u vezi s finskom sigurnosti. "Promijenili su se principi sigurnosne situacije u Europi, Finci su izvukli neke zaključke i zato su se odlučili priključiti NATO-u. To dosad nije bilo na dnevnom redu, no zbog rata u Ukrajini ljudi su odlučili zauzeti stav o tom pitanju", rekao je, dodavši da nije zabrinut zbog mogućih posljedica i potencijalne odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da ih zbog priključivanja NATO-u napadne. "Iako vode besmisleni rat u Ukrajini, mislim da su ruski vođe racionalni i imaju viziju kako dugoročno funkcionirati. Rusija i Finska nemaju ništa jedna protiv druge, živimo u miru i očekujemo mirne odnose", zaključio je. Smatra da bi u punopravno članstvo NATO-a mogli ući tijekom ljeta.

"Ako Finska donese odluku o članstvu, bit će toplo pozdravljena u NATO-u, a proces prijma lagan i brz. Finska je jedna od najbližih NATO partnerica, zrela demokracija, članica EU-a i važna sudionica euroatlantske sigurnosti", rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, dodavši da će to osnažiti i NATO i Finsku. Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel pozdravio je tu "povijesnu" objavu kao velik napredak za europsku sigurnost.

Kremlj je ocijenio da je taj potez Finske "definitivno" prijetnja Rusiji i da širenje NATO-a neće učiniti Europu ili svijet stabilnijima. Glasnogovornik Dmitrij Peskov kaže kako je to razlog za žaljenje i za simetričan odgovor. Putin tvrdi da sankcije koje im je nametnuo Zapad "provociraju globalnu krizu". "Njihovi tvorci, vođeni kratkoročnim i napuhanim političkim ambicijama te rusofobijom, najviše idu protiv vlastitih nacionalnih interesa, ekonomija i dobrobiti svojih građana. To se posebice vidi u naglom porastu inflacije u Europi", kaže. Prema Putinu, nastavak zapadne "opsesije sankcijama" neupitno će dovesti do "najtežih posljedica" za EU, ali i za najsiromašnije zemlje svijeta. Tvrdi i da inflacija u Rusiji usporava.

Rusija će biti prisiljena djelovati kao odgovor na odluku Finske da se pridruži NATO-a, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova. "To je radikalna promjena u vanjskoj politici. Rusija će biti prisiljena poduzeti korake odmazde, kako vojno-tehničke tako i druge naravi, kako bi zaustavila nastajanje prijetnji njezinoj nacionalnoj sigurnosti", ističu, dodajući da će reagirati - primjereno.