Iako joj, kako kaže, pandemija COVID-19 nije bila povod za osmišljavanje novog, hibridnog načina učenja stranog jezika, lockdown je svakako bio push faktor za početak rada na realizaciji ideje, koja je vrlo brzo oživjela kao "Zrinkina škola švedskog jezika", priznaje nam osječka poduzetnica Zrinka Stanić, koja je osmislila jedinstveni tečaj švedskog jezika u Hrvatskoj.

- U podučavanju švedskog jezika imam više od deset godina iskustva, a ideja za ovaj koncept učenja švedskog jezika nastala je prije osam godina i kroz cijelo to vrijeme usavršavala se u mojoj glavi (i u mojim rokovnicima). "Poguranac" za samu realizaciju nastao je tijekom pandemije kada sam i realizirala prvu razinu A1 učenja švedskog jezika. Tako je moja digitalna škola "Zrinkina škola švedskog" ugledala svjetlo dana u prosincu 2020. Do danas je snimljeno i objavljeno šest razina tečaja, a u nastanku su preostala četiri, kao i tri razine medicinskog švedskog. Svi su trenutačni polaznici dio "Zrinkine škole švedskog", a polaznici koji su prešli s klasičnog načina učenja švedskog jezika na ovaj hibridni reagirali su izuzetno pozitivno i jako brzo se adaptirali ovom novom načinu učenja - objašnjava simpatična Osječanka koja se već godinama bavi i menadžmentom ljudskih resursa u zdravstvu.

Naime, ovo je jedini takav tečaj u Hrvatskoj, koji je već zaštićen i autorskim pravom i žigom. Zrinka napominje i kako je uvjerena da su strani jezici općenito sve zanimljiviji građanima Hrvatske zbog od ranije prisutne globalizacije i sve veće digitalizacije koja je pogotovo došla u fokus tijekom pandemije koronavirusa.

- Sve su veće mogućnosti remotely rada za koji je najvažnije znanje nekog stranog jezika. S obzirom na to da su razlike u skandinavskim jezicima prilično male, pogotovo između švedskog i norveškog jezika, a skandinavske tvrtke sve više ulažu i na hrvatskom tržištu, mislim da su skandinavski jezici postali iznimno zanimljivi hrvatskim građanima koji imaju puno širu lepezu mogućnosti zaposlenja s tim jezicima i u Hrvatskoj. S druge strane, sve veći broj ne samo hrvatskih građana nego i građana sa šireg područja migrira upravo u skandinavske zemlje te im je za zaposlenje u nekoj od skandinavskih zemalja potrebno i znanje nekog od skandinavskih jezika. Kako su danas sve zastupljenije cirkularne migracije, većina ljudi ne gubi poveznicu s matičnom zemljom, nego, upravo suprotno, ulaže u nekretnine i poslove u matičnoj zemlji. Ljudi se nakon nekog vremena vrate obogaćeni novim znanjima i vještinama koje onda prenose drugima. Tako da švedski jezik postaje sve zanimljiviji i hrvatskim građanima. Inače, većina je škola stranih jezika u doba korone digitalizirala svoja predavanja u smislu osmišljavanja raznih materijala, kvizova i vježbi dostupnih polaznicima 24/7 gdje oni samostalno mogu vježbati i raditi na učenju nekog stranog jezika, no nitko još nije digitalizirao sebe. Ovo je jedini hibridni tečaj nekog stranog jezika gdje su predavanja digitalizirana, a opet vođena od strane predavača. Predavač ima stalni nadzor na aktivnostima polaznika i polaznici mogu tijekom gledanja sadržaja ostaviti upit na koji dobiju odgovor u roku od sat vremena, osim ako predavanje gledaju noću. Brojne su mogućnosti na ovom tečaju, a ono što polaznici cijene je ta fleksibilnost. Svatko pristupa tečaju u vrijeme kada mu odgovara - objašnjava Zrinka Stanić, koja je i ovlašteni sudski tumač za švedski jezik.

Zanima nas je i kako to da jedna Osječanka zna švedski.

- Poveznica sa švedskim jezikom i Švedskom je preko mame i njezine obitelji. Mamin je dio obitelji u Švedskoj te sam tako odmalena bila povezana sa švedskim jezikom, kulturom i običajima. Ujak je autorizirani sudski tumač (nešto što u nas ne postoji u toj formi, nego se studira za takav status) i odmalena mi je bio podrška u što boljem svladavanju švedskog jezika. Pokušavam koristiti švedski jezik i doma, te moj stariji sin osim švedskog (uz mamu) pohađa i engleski jezik. Mlađi sin još ne govori, pa nismo sigurni na kojem će jeziku progovoriti. Djeca su kao spužve i brzo sve nauče i zapamte, najlakše kroz igru. Kako osim mog ujaka ostatak obitelji u Švedskoj ne govori hrvatski jezik, jedini je način sporazumijevanja na švedskom jeziku. Skandinavski jezici sami po sebi nisu toliko gramatički teški, težak je ispočetka samo izgovor, no ljudi se dosta brzo naviknu. Naime, i njemački i engleski jezik u našim su krajevima prisutni u svim medijima, a skandinavski jezici nisu, i baš zato je svima na početku potrebno da se naviknu na zvuk skandinavskih jezika i da uklone taj nametnuti osjećaj stranosti. Veliki broj riječi u švedskom jeziku dolazi iz njemačkog i engleskog jezika, a švedska gramatika puno je jednostavnija i od engleske, a svakako od njemačke. Sam napredak s učenjem bilo kojeg stranog jezika je individualan i uvelike ovisi o drugim jezicima koje osoba govori te ima li osoba talent za strane jezike. Osobno sam odmalena vrlo vezana uz strane jezike i, osim hrvatskog i švedskog, govorim aktivno i engleski, ruski, njemački te učim španjolski jezik - podijelila je s nama Zrinka Stanić, koja iza sebe ima i više od 30 prevedenih književnih djela sa švedskog na hrvatski.