Objavljeno 11. svibnja, 2022.
Po njemu je već nazvana knjižnica Franjevačkog samostana u Vukovaru
U Pastoralnom centru sv. Bono u Vukovaru premijerno je prikazan dokumentarni film "Fra Marko Kurolt - samozatajni heroj", a potom su prigodnom svečanošću otvorene stube fra Marka Kurolta.
Prema riječima fra Ivice Jagodića, župnika Župe sv. Filipa i Jakova, dokumentarni film o fra Marku Kuroltu nastao je na temelju autobiografskog djela "Treba li sve zaboraviti", u kojem je proživio najteže razdoblje svojega života.
- U tom je djelu došla do izražaja njegova ljudska i evanđeoska veličina. U narodu je bio samozatajan, a u djelima heroj. Najznačajniji je doprinos dao u vrijeme Domovinskoga rata kada je s narodom živio evanđelje i spašavao kulturno blago Vukovara. Ovaj je film treći dio trilogije o franjevcima hrvatskog Podunavlja, scenarist sam ja, a Darko Puharić je producent. Ideja je nastala 2019. godine, prvo smo realizirali film "Vukovarski franjevci u Domovinskom ratu", potom smo za filmove o fra Marku Maloviću i fra Kuroltu scenrije istovremeno pripremali - rekao nam je Jagodić, dodajući kako je prethodno po fra Kuroltu nazvana knjižnica Franjevačkog samostana u Vukovaru kako bi se na dostojan način sačuvalo sjećanje na njegovu golemu ulogu u spašavanju kulturnog blaga u vrijeme agresije na Hrvatsku.
Marko Kurolt rođen je 1939. u Ličkom Petrovom Selu, a četiri godine poslije njegova se obitelj doselila u Vukovar, gdje je završio osnovnu i srednju elektrotehničku školu. Filozofiju je završio na Trsatu, teologiju u Zagrebu. Svečane zavjete položio je 1969. u Vukovaru, a za svećenika ga je zaredio kardinal Franjo Kuharić 1971. godine u Zagrebu.
Najznačajniji je svećenički i franjevački doprinos dao Zemunu. Kako bi iz razorenog Vukovara spasio vrijedno kulturno blago koje su franjevci spremili u podrume samostana i u kriptu crkve, fra Marko je 12. prosinca 1991. došao u uništeni franjevački samostan, potom hrabro otišao generalima JNA i zamolio za pomoć pri spašavanju kulturnoga blaga koje u sebi čuva svjedočanstvo o hrvatskom i katoličkom identitetu Vukovaraca. Zahvaljujući njegovoj požrtvovnosti i mudrosti sačuvane su gotovo sve knjige i drugo kulturno samostansko blago, kao i umjetnička zbirka Antuna Bauera. Preminuo je u bolnici u Zemunu te pokopan na vukovarskom Rimokatoličkom groblju 2011. godine.
U ime više institucija, vukovarskih franjevaca, mnogobrojnih vjernika i građana Vukovara još je 2014. godine upućena zajednička molba tadašnjem vukovarskom Gradskom poglavarstvu da jedna ulica, trg ili stubište u gradu ponese ime fra Marka Kurolta. Posljednjih su mjeseci stubište i prilaz franjevačkom samostanu, crkvi sv. Filipa i Jakova te Gimnaziji Vukovar doživjeli potpunu vizualnu preobrazbu. Osim izgradnje novih stuba izgrađena su i mjesta za odmor i uživanje gimnazijalaca, vjernika, Vukovaraca i posjetitelja grada.
Riječ je o prvim stubama u gradu na Dunavu kojima je određeno ime, odlukom Gradskog vijeća Vukovara.
Dragana Korpoš
VRIJEDNOST 4,6 MILIJUNA KUNA
U programu svečanog otvorenja sudjelovali su Župni zbor sv. Cecilije i učenici Gimnazije Vukovar, nakon čega je uslijedilo rezanje vrpce i blagoslov stuba. Iz Grada Vukovara navode kako su za realizaciju projekta morali otkupiti česticu, konzultirati se s konzervatorima i u dogovoru s vukovarskim franjevcima u djelo proveli ideju da stube nazovu po fra Marku Kuroltu. Jagodić je poručio kako je fra Kurolt u teškim danima za Vukovar vještom komunikacijom spasio vukovarsko blago te mu se i na ovaj način iskazuje zahvalnost, a prethodno je za zasluge vezane uz Vukovar dobio Medalju grada Vukovara.
Investitor projekta je Grad Vukovar, ukupna mu je vrijednost više od 4,6 milijuna kuna, s tim da je radove s 2,15 milijuna sufinancirao Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara.