Poljoprivrednici koji se koriste kratkim lancima opskrbe hranom prosječno ostvaruju 8138 eura veću dodanu vrijednost od onih koji se kratkim lancima ne koriste. Stoga je jedno od rješenja problema hrvatske poljoprivrede u povezivanju i udruživanju poljoprivrednika, zajedničkom nastupu na tržištu, brendiranju proizvoda, ali i uklanjanju administrativnih barijera koje taj način distribucije proizvoda ograničavaju.
Istaknula je to, između ostalog, Marijana Petir, predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora prigodom održavanja 5. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu, na kojem je održana sjednica i rasprava o kratkim lancima opskrbe hranom u kontekstu plasmana lokalno proizvedenih proizvoda kroz ponudu ruralnog turizma u Republici Hrvatskoj, a imajući u vidu strateško opredjeljenje o potrebi povezivanja zelene i plave njive.
Podsjetila je i kako je sastavni dio Strategije poljoprivrede do 2030. godine brendiranje i razvoj sadržaja i priča koje odgovaraju kulinarskim ukusima i sklonostima odabranih potrošačkih segmenata, posebno gastrodelicija.
"Razvoj ove vrste ponude podupirao bi povećana ulaganja u lokalne proizvode veće dodane vrijednosti, partnerstva u kratkim lancima opskrbe i bolju povezanost ruralnih područja s tržištem, pa time i s turističkim sektorom", rekla je Petir te istaknula kako se o povezivanju zelene i plave njive dugo govori, da Hrvatska ima velik potencijal za povezivanje poljoprivrednog i turističkog sektora, no u provedbi postoje ograničenja vezana uz nedostatnu razinu finalizacije i količine proizvoda, kao i nedovoljna angažiranost hotelijera i ugostitelja da na svojim jelovnicima imaju više domaćih proizvoda.

"Kada bismo te prepreke otklonili, dobiti bi bile višestruke, a posebno ako bi se osigurala dostupnost proizvoda kroz kratke lance opskrbe hranom, čime dodatno pridonosimo i zelenoj ambiciji i smanjenju ugljičnog otiska", rekla je Petir.
Ona smatra da Hrvatska ima priliku pozicionirati se kao globalno konkurentna destinacija održivog turizma vodeći se filozofijom "misli lokalno", no za to nam je potreban redizajn razmišljanja o turizmu i prihvaćanje promijenjenih navika korisnika turističke ponude jer masovni turizam više nije in, a turisti žele doživjeti destinaciju koju posjećuju, osjetiti autentičnost kulinarskog iskustva, kvalitetu hrane, sudjelovati u ubiranju plodova i pripremi hrane, što otvara nove prilike za raznovrsnije i održivije oblike turizma te diversifikaciju aktivnosti na poljoprivrednim gospodarstvima.
"Treba razmišljati i o načinima na koje možemo nagraditi ugostitelje i hotelijere koji nude isključivo domaće hrvatske proizvode - poreznim olakšicama, dodatnim zvjezdicama ili Suncokretom, kako bismo ih izdvojili iz mase i nagradili za njihov trud", rekla je Marijana Petir i upozorila kako se veliki hotelski lanci slabo koriste lokalno proizvedenim proizvodima u svojoj ponudi.

"Turizam je veliko potencijalno tržište za hrvatsku poljoprivredno-prehrambenu industriju", istaknuo je Zdravko Tušek, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede. S ciljem njegova rješavanja Ministarstvo poljoprivrede objavilo je natječaje za korištenje sredstava za standardizaciju proizvodnje, preradu i pripremu za tržište i skladištenje prehrambenih proizvoda.



"Iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti ukupno će se 610 milijuna kuna usmjeriti na izgradnju 3 – 5 distributivnih centara, a u Nacionalnom strateškom planu programirane su mjere za rad proizvođačkih organizacija, diversifikaciju aktivnosti na ruralnim područjima, kao i za aktivnosti ruralnog turizma", rekao je Tušek.
Monika Udovičić, ravnateljica u Ministarstvu turizma i sporta istaknula je kako su protekle dvije godine pokazale otpornost turističkog sektora, no dodala je kako se u budućnosti treba usmjeriti prema društvenoj, okolišnoj i gospodarskoj održivosti turizma.

"Ministarstvo turizama posvećeno je promociji hrvatske gastronomije, izdan je vodič s 300 hrvatskih restorana, a u djelatnosti pripreme i posluživanja hrane i pića u 2021. godini ostvareno je 14,5 milijardi kuna, što je velika prilika za hrvatski poljoprivredno-prehrambeni sektor", rekla je Udovičić. Iako nema točnu statistiku, Udovičić je istaknula da je oko 50 % hrvatskih proizvoda uključeno u ponudu hotelskih lanaca.

Dijana Katica, predsjednica Udruge Klub članova Selo, istaknula je: "Potrebno je ojačati kratke lance opskrbe hranom, pokrenuti mrežu seoskih tržnica i kreirati oznaku kvalitete – ruralna izvrsnost, koja bi poslužila kao poticaj za umrežavanje poljoprivrede i turizma", rekla je Katica.