Svijet
LAVROV: NATO JE ZAPRAVO U RATU S RUSIJOM

Kuleba: Moskva predosjeća poraz
Objavljeno 26. travnja, 2022.

Isporuke zapadnog oružja Ukrajini znače da je NATO savez "zapravo uključen u rat s Rusijom", a Moskva to oružje smatra legitimnim ciljevima, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu emitiranom u ponedjeljak.

"To će oružje biti legitimna meta ruskog vojnog djelovanja u kontekstu specijalne operacije", rekao je Lavrov državnoj televiziji u intervjuu objavljenom na web stranici ministarstva vanjskih poslova.

"Skladišta u zapadnoj Ukrajini (ruske snage) više su puta gađale. Što drugo?" rekao je Lavrov.

"NATO je, zapravo, angažiran u ratu s Rusijom preko posrednika i naoružava tog posrednika. Rat je rat."

Ruski ministar vanjskih poslova poručio je svijetu da ne podcjenjuje značajne rizike nuklearnog sukoba.

Upitan o važnosti izbjegavanja Trećeg svjetskog rata i je li trenutna situacija usporediva s kubanskom raketnom krizom 1962. Lavorv je rekao: "Rizici su sada znatni".

"Ne bih htio umjetno uvećavati te rizike. Mnogi bi to željeli. Opasnost je ozbiljna, stvarna. I ne smijemo je podcijeniti."

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba rekao je kako smatra da je rusko širenje straha znak slabosti.

Rusija je izgubila "posljednju nadu da će odvratiti svijet od podrške Ukrajini", napisao je Kuleba na Twitteru nakon Lavrovljeva intervjua.

"To samo znači da Moskva predosjeća poraz."

Tijekom posjeta Kijevu u nedjelju američki državni tajnik Antony Blinken i ministar obrane Lloyd Austin obećali su više vojne pomoći Ukrajini.

State Department je u ponedjeljak, pozivajući se na ovlasti u izvanrednom stanju, odobrio potencijalnu prodaju streljiva u vrijednosti od 165 milijuna dolara Ukrajini.

Pentagon je rekao da bi paket mogao uključivati ​​topničko streljivo za haubice, tenkove i bacače granata.

Moskovski veleposlanik u Washingtonu poručio je Sjedinjenim Državama da zaustave isporuke, upozoravajući da zapadno oružje rasplamsava sukob.

Dvomjesečna ruska invazija na Ukrajinu, najveći napad na europsku državu od 1945. godine, ostavila je tisuće mrtvih ili ranjenih, gradove pretvorila u ruševine i prisilila preko 5 milijuna ljudi da pobjegnu u inozemstvo. Hina

Najčitanije iz rubrike