U sad već pozamašnom broju intervjua s veleposlanicima/veleposlanicama u Republici Hrvatskoj ovoga tjedna posebno mjesto zauzima Gaël François Veyssière, veleposlanik Francuske Republike u Zagrebu, s kojim je naša stalna suradnica razgovarala o nizu zanimljivih tema uključujući, dakako, i aktualno stanje s ratom u Ukrajini i problemima koje taj sukob donosi ne samo Europi nego i cijelom svijetu.

Za početak, malo lakših, ali ne i manje zanimljivih pitanja. Primjerice, u Francuskoj ima toliko toga za vidjeti i doživjeti, nije ni čudno da je najposjećenija zemlja na svijetu. Koji su dijelovi Francuske posebno inspirativni i omiljeni za sve koji dolaze u Vašu zemlju, osim Pariza, naravno?

- Doista ima toliko toga za vidjeti i otkriti, čak i za Hrvate koji već poznaju Francusku. Naravno, svi znaju za Pariz i njegova čuda, ali sve naše regije imaju toliko toga ponuditi u smislu povijesti i kulture, krajolika, aktivnosti na otvorenom, plaža... Teško mi je odabrati jednu. Rekao bih da je jug Francuske koliko poznat toliko i spektakularan, ali je dolina Loire definitivno mjesto za otkrivanje sa svojom raznolikošću, renesansnim dvorcima, hranom, vinom i krajolicima i gostoljubivim ljudima. Kraljevi Francuske odabrali su ovo mjesto i s razlogom ga nazvali "Francuski vrt"!

Francuska je poznata po svojim kulinarskim vještinama. Jeste li pronašli omiljeno jelo u Hrvatskoj koje Vam se posebno svidjelo?

- Otkrio sam i svidjela su mi se mnoga hrvatska jela. Hrvatska, kao i Francuska, jest bogata svojom raznolikošću regionalnih specijaliteta. Među ostalim, sviđa mi se dobar, zdrav, čobanac za hladnu zimu. Uz slavonsko vino, naravno!

Francuska književnost je od svjetskog značenja. Koji su vam najdraže pisci, koje biste također preporučili našim čitateljima...?

- Književnost je, kao dio naše zajedničke europske kulturne baštine, poveznica između naših naroda, a također želim odati počast velikanima hrvatske književnosti, od Marina Držića, Ivana Gundulića do Miroslava Krleže. Među francuskim klasicima preporučio bih Stendhala (Le Rouge et le noir - Crveno i crno) zbog oštre psihološke analize koja se odnosi na društvo 19. stoljeća, Baudelairea zbog njegove bezvremenske poezije (Les Fleurs du Mal - Cvjetovi zla), Victora Hugoa zbog potresnih romana (s najpoznatijim Les Misérables - Jadnici). Od suvremenijih autora i djela, sviđa mi se vrlo moderan pogled na dramu Bernard-Marije Koltèsa ili Eric-Emmanuela Schmidta, koji je prošle godine došao u Hrvatsku predstaviti svoj nedavno prevedeni roman Oscar et la Dame rose (Oscar i gospođa u ružičastom)…

Među ostalim, Francuska je poznata po brojnim vinogradima i svjetski poznatim i priznatim vinima. Koja su Vama najbolja vina i kakvo je njihovo izvozno značenje?

- Naša vina oduvijek su bila poznata u cijelom svijetu, a njihovo značenje znatno je poraslo ​​tijekom posljednjih desetljeća. To je zajednička točka naših dviju zemalja. Osim najpoznatijih Bordeauxa i Bourgognea, gotovo svaka regija u Francuskoj ima svoje vinograde, od Provanse sa svojim prekrasnim vinima, uključujući Alzaski rosé, sa svojim rizlinzima ili crnim pinotom, što bi Slavonce moglo podsjetiti na vlastita vina koja su bliska francuskim vinima!



Predsjednik Emmanuel Macron odlučio je povući francusku vojsku iz Malija. Je li taj angažman postao prevelik financijski trošak za vašu državu ili je to neki drugi razlog? Mogu li se afrički čelnici sami boriti protiv ekstremista?

- Vlasti u Maliju, koje su vojno preuzele vlast mimo svakog ustavnog i demokratskog procesa, odlučile su prekinuti veze s međunarodnom zajednicom, ne samo s Francuskom već i s partnerima iz EU-a, UN-om i njihovim afričkim susjedima unutar ECOWAS-a. U međuvremenu, izgradili su veze s plaćenicima pod nazivom "Wagner grupa". Ovo je izuzetno zabrinjavajuće za sigurnost regije, pa i Europe. Ne možemo nastaviti vojno podržavati malijske vlasti u ovim uvjetima, ali međunarodna zajednica treba ostati uključena u regiji radi sigurnosti u zapadnoj Africi, pa i u Europi.

Svijet se suočava sa sve većim ograničenjima korištenja fosilnih goriva. U kojem smjeru će Francuska ići u zadovoljavanju svojih energetskih potreba i obveza za smanjenje razine onečišćenja zraka?

- Francuska je već predana zelenoj tranziciji u sektoru energetike. Puno ulažemo u obnovljive izvore energije, energetsku obnovu zgrada i izgradnju obnovljivih izvora energije bez fosilnih goriva kao dio našeg plana oporavka. Nuklearna energija, kao bezugljična, pouzdana energija, bitan je dio francuske strategije i EU-a. Usvajanje revidirane "taksonomije", usvojene prošlog prosinca, jest također bitan dio rješenja kojima ćemo postati manje ovisi o benzinu i plinu. Na razini EU-a je i Francuska ulažući mnogo truda, kao aktualni predsjedajući Vijećem EU-a, da se sklope sporazumi između država članica kako bi se dosegnulo 55 % manje emisije ugljika prije 2030. godine. Primjerice, prije nekoliko tjedana postignut je dogovor između ministara gospodarstva zemalja EU-a za stvaranje mehanizma koji se naziva "mehanizam granične prilagodbe vrijednosti ugljika": EU će moći nametnuti iste cijene za proizvode (čelik, aluminij, struja, cement…) koji se uvoze iz zemalja poput Kine ili Turske kao što su cijene europskih tvrtki, stvarajući uvjete za realizaciju "europskog zelenog plana".

Dakle, Francuska je jako predana zelenoj energiji, uključujući i ovdje u Hrvatskoj, gdje su francuske tvrtke vrlo aktivne. Mislim na Akuo Energy, ali također na Pearl Infrastructure Capital koja je investirala u tri postrojenja na biomasu (u Slatini, Babinoj Gredi i Virovitici), te je također zainteresirana za geotermalni potencijal.

Francuzi često prosvjeduju. Imate čak i web-stranicu za praćenje prosvjeda diljem zemlje. Koliko to ima utjecaja na promjenu zakona i propisa?

- Francuska ima bogatu tradiciju demokracije i debate, a to uključuje i prosvjede. Dakle, naravno, imamo svoj dio prosvjeda i štrajkove, ali to je dio socijalne demokracije i to nas ne sprječava da prihvatimo ambiciozne reforme i postanemo jedna od vodećih uspješnih ekonomija u svijetu.



Što biste mogli izdvojiti kao postignuće u suradnji između naše dvije zemlje?

- U Hrvatskoj sam već više od dvije godine, što je kratko, ali dovoljno dugo da svjedočim značajnom napretku u našim odnosima. Najveći uspjeh bio je posjet predsjednika Emmanuela Macrona Hrvatskoj - ovo je bio prvi službeni bilateralni posjet francuskog predsjednika Hrvatskoj ikada, a došao je radi potpisivanja važnog sporazuma, strateškog partnerstva. Ovaj sporazum postavlja odnose između naše dvije zemlje na novu dimenziju, s mnogo bližim vezama nego prije. Naravno, ugovor za zrakoplove Rafale je vrlo važan. Jednako tako odlični su odnosi između naše dvije vlade. Ovo strateško partnerstvo ide i dalje od toga: to je izgradnja bliskih veza koje će trajati i obuhvatiti ne samo obranu već politički dijalog (o europskim i međunarodnim poslovima), kulturu, obrazovnu i znanstvenu razmjenu te ojačati ekonomske veze… Naše dvije zemlje sada su postale bliže nego što su ikada bile!



Koje napore ulaže Francuska da rat u Ukrajini ne eskalira te da se ne prelije na EU? U kojoj mjeri je Francuska spremna prihvatiti izbjeglice iz Ukrajine s obzirom na velik broj migranata koji dolaze iz afričkih zemalja?

- Predsjednik Macron vodi kontinuirani dijalog s predsjednikom Putinom od 2017. godine. Unatoč tome Putin se odlučio za rat, odbacujući jednu za drugom obveze koje je dao međunarodnoj zajednici. Francuska i Europska unija odmah su jednoglasno i čvrsto odgovorile na kršenje teritorijalnog integriteta i suvereniteta europske nacije: usvajanjem snažnih ekonomskih sankcija, slanjem goleme humanitarne i vojne potpore Ukrajini, zatvaranjem ruskih propagandnih medija u Europi, podizanjem tužbi protiv Rusije na Međunarodnom kaznenom sudu za ratne zločine počinjene u Ukrajini...

Francuska je, baš kao i Hrvatska i druge europske zemlje, također spremna pokazati solidarnost s raseljenim ukrajinskim narodom otvorenih ruku i vrata - francuska vlada objavila je da je spremna prihvatiti 100.000 ukrajinskih izbjeglica, više od 36.000 već je zbrinuto u Francuskoj. Pravo na azil dio je francuskih univerzalnih vrijednosti, a ova teška vremena potvrđuju ono u što vjerujemo - da je naša dužnost, ako vjerujemo u slobodu, zaštititi i dočekati te ljude koji su proganjani jer se zalažu za slobodu svoje zemlje.