Magazin
OTKAZIVANJE I ODSTRANJIVANJE (I)

Neodgovorno je i opasno kad pokraj krivih stradavaju i nedužni
Objavljeno 16. travnja, 2022.
Osim ruskih pisaca i umjetnika, primjerice, i Karl Marx postao je nova žrtva kulture otkazivanja zbog ruske invazije na Ukrajinu

Digitalno doba je uza sve svoje prednosti donijelo i brojne štetnosti, a jedan od fenomena koji je prije gotovo desetak godina zaživio upravo zahvaljujući društvenim mrežama je i cancel kultura, odnosno kultura otkazivanja ili odstranjivanja. Pojam se koristi za opisivanje pojave gdje osoba, skupina ili društvena zajednica izbacuje ili odstranjuje pojedine osobe s društvenih mreža ili, u stvarnom životu, iz društvenih, kulturnih, obrazovnih ustanova, javnih institucija ili javnih poduzeća. Međutim, taj se narativ prelijeva i izvan sfere društvenih mreža i interneta i ulazi u sve pore društva.



Kultura otkazivanja, kao ovodobna fraza, ustaljena je u popularnoj zapadnoj kulturi od 2017. godine, kada su postupci ili izjave poznatih osoba izazvale "ogorčenja javnosti" što je u konačnici dovelo do toga da su odstranjene ili su postale persona non grata u javnom životu. Pa iako je cancel kultura posljednjih godina uzela zamah, prema navodima analitičara, za mnoge je to samo imenovanje nečega što oduvijek postoji. Oblici kulture otkazivanja postojali su kroz cijelu ljudsku povijest. Primjerice, "otkazivalo" se nešto ili nekoga još u atenskoj demokraciji. U starom Rimu postojala je praksa damnatio memoriae (osude sjećanja), nepodobnima su se rušili spomenici, "brisala" imena s ploča te je svaki spomen ili trag na tu osobu bio izbrisan. SAD sa svojim spomenicima upravo pokušava slično pa se na "meti" našao i Meštrovićev spomenik Indijancima u Chicagu, pri čemu se ta navada uobičajeno naziva woke cancelled. Premda "cancelan" danas može biti bilo tko - od holivudskih zvijezda, sportaša do Donalda Trumpa, nameće se pitanje je li cancel kultura oružje ili oblik cenzure koji vodi i autocenzuri?

"OPASNI" PISCI


Najsvežiji primjeri kulture otkazivanja danas su vezani i uz rusku invaziju na Ukrajinu, pa je i jedna od glavnih tema novog broja časopisa Europski glasnik, koji uređuje pjesnik i romanopisac Dražen Katunarić, koji je u povodu toga za Nacional.hr, između ostaloga, izjavio: "Kultura otkazivanja dobila je ratom protiv Ukrajine jedan sasvim novi kontekst. Do tog momenta bila je vezana za SAD i neke europske zemlje koje su je nastojale kopirati. Međutim, Vladimir Putin prikazao se nevinom žrtvom kulture otkazivanja kao i majčica Rusija i usporedio se s J. K. Rowling, koja je doista bila svojedobno otkazana. Ona mu je briljantno i odgovorila. Međutim, ostaje činjenica da je postmoderni diktator Putin koji je započeo barbarski rat protiv Ukrajine iskoristio svu glupost nekih zapadnih institucija, od sveučilišta do opernih kuća, koje su otkazale Dostojevskog, Čajkovskog, ruske dirigente i pijaniste itd. Ti ruski pisci i umjetnici obilježeni su kao opasnost za naš planet. Zar to nije dokaz da je kultura otkazivanja itekako pustila korijenje u europskim kulturnim krugovima i otrovala duhove? Intencija je objasniti sve te mutacije koje su se dogodile u kulturi otkazivanja i kako je moguće da taj američki izvozni artikl napravi pustoš u europskim ustanovama i postane moneta za potkusurivanje jednog krvavog rata", pita se Katunarić dodavši: "Kultura otkazivanja nastoji postaviti nove okvire i granice mišljenja, odnosno prisiliti ljude da misle upravo onako kako se očekuje od njih kako ih ne bi stigla odmazda... Kad god je posrijedi javno potkazivanje, bojkot neke osobe ili institucije iz razloga rasizma, seksizma, nasilja, pedofilije, ubojstva, uvijek se veže za kulturu otkazivanja. Zapad se, nakon dvjesto godina demokracije, odjednom suočio s problemom slobode izražavanja u formi nove cenzure ili autocenzure i sa sankcioniranjem privatnog i profesionalnog života pojedinih osoba". Katunarić još navodi: "Međutim, današnja kultura otkazivanja, što je najstrašnije, potekla je odozdo, iz krila demokracije, od grupa pojedinaca koji su organizirali hajke protiv drugih pojedinaca. To samo pokazuje kako je postignuta sloboda na Zapadu često breme koje je preteško za nošenje... Dok je Europa krvarila u ratovima, umjetnici su normalno prelazili granice dvorova, nacija-država, održavali koncerte, izložbe, predavanja. U Parizu se usred Prvog svjetskog rata nastavilo izvoditi glazbu Mozarta, Beethovena, Schumanna. Kultura je uvijek bila shvaćena kao slobodni teritorij razmjene umjetničkih iskustava i kao mogućnost obogaćenja kroz univerzalne poruke koje nosi. Postojala je svijest o neprocjenjivoj baštini kulture kojom se treba suprotstaviti ratu, razaranju i bilo kakvom nasilju. Zato je ovo što se danas događa s kulturom otkazivanja ruskih umjetnika i ruske baštine velika regresija europske svijesti i zapravo je povezana s praksom nekadašnjih totalitarnih država", zaključuje Katunarić.

MENART VS. TRAM 11


Osim ruskih pisaca i umjetnika, primjerice, i Karl Marx postao je nova žrtva kulture otkazivanja zbog ruske invazije na Ukrajinu. Taj njemački filozof, autor Kapitala i Komunističkog manifesta, zasmetao je čelnicima Sveučilišta Florida koji su odlučili skinuti pločicu s njegovim imenom i prostorije za učenje Karl Marx Group Study Room 229 preimenovati u Study Room 229. Inače, prostorije u kojima se studenti i stručnjaci druže, uče i debatiraju nose imena uvaženih ličnosti iz svijeta znanosti, politike, filozofije i književnosti, a premda je Marx na Sveučilištu bio opisivan kao "filozof, radikalni ekonomist i revolucionarni kritičar", od ruske invazije na Ukrajinu to je, čini se, prestao biti.

Konačno, od Hollywooda preko Rusije, sada dolazimo i do pitanja postoji li kultura otkazivanja i u Hrvatskoj. Naravno da postoji. Svejdočili smo tome i u siječnju kada je uočeno da na službenom web-shopu diskografske kuće Menart nema tek objavljenog albuma "Jedan i jedan" grupe Tram 11. Naime, u Menartu su odlučili prekinuti suradnju sa zagrebačkim reperskim dvojcem nakon mnoštva negativnih reakcija u javnosti zbog sadržaja nekih od 19 pjesama na albumu. Inače, očekivanja su bila velika od albuma "Jedan i jedan", s obzirom na to da su Tram 11 imali pauzu od čak 22 godine, i s obzirom na to se radi o Targetu i Generalu Woou, ljudima koji su među utemeljiteljima rap i hip-hop scene u Hrvatskoj. Prve reakcije i prve ocjene bile su jako dobre, dvojac je davao intervjue i gostovao na televizijama. No, nakon početnog oduševljenja, očigledno nakon temeljitog drugog i trećeg preslušavanja, uslijedilo je razočaranje kod mnogih fanova zbog vrijeđanja svih i svakoga u stihovima u kojima se spominju i Jasenovac, i nevladine organizacije, pederi, bipsić, i ćirilica i Tito i aktualni političari... Jedan od kritičara napisao je da se radi o "koktelu homofobije, šovinističke jugofobije i srbofobije", a bilo je i reakcija tipa da se album "Jedan i jedan" nije trebao ni dogoditi.

No kako se kultura otkazivanja ne veže samo uz umjetnost, glazbu, show bizz itd., u Hrvatskoj su pobornici krajnje desnice (uključujući i one koji se predstavljaju kao liberali) pokušali prenijeti tu priču o cancel kulturi u našu zemlju pa su također za sve okrivili "ekstremnu ljevicu". Možda nisu dovoljno razmislili, jer da jesu, shvatili bi da se kultura otkazivanja u Hrvatskoj već provodi, ali ne provodi ju samo ekstremna ljevica, nego i ekstremna desnica, naravno u okvirima svojih mogućnosti, poput primjerice ultrakonzervativne udruga Vigilare koja je podigla tužbu protiv urednika jednog našeg portala zbog vrijeđanja katoličkih osjećaja. Nije li i to primjer kulture otkazivanja, zapitali su se mnogi?

PAPINA OSUDA


Konačno, i sam papa Franjo upozorio je na pokušaje kulture otkazivanja, osuđujući "jednostrano razmišljanje", kako je rekao, pokušaje poricanja ili revizije povijesti prema nekim današnjim standardima. Drugi čovjek Vatikana, državni tajnik kardinal Pietro Parolin, izrazio je zabrinutost zbog nacrta komunikacijskog priručnika Europske unije u kojem se sugerira da se izraz Božić ne koristi. Priručnik, koji je Vatikan interpretirao kao pokušaj poništavanja europskih kršćanskih korijena, ubrzo je povučen na reviziju. U svom govoru papa Franjo upozorio je na "oblik ideološke kolonizacije, onaj koji ne ostavlja prostora za slobodu izražavanja i koji sada poprima oblik kulture otkazivanja koja napada mnoge krugove i javne institucije". To predstavlja rizik ukidanja identiteta "pod krinkom obrane različitosti", upozorio je papa Franjo, dodajući da se oblikuje svojevrsno "promišljanje na jednom kolosijeku", koje je onda prisiljeno negirati povijest ili, što je još gore, revidirati je u skladu s kategorijama današnjeg vremena. Iako Papa nije spomenuo nikakve konkretne primjere kulture otkazivanja, rekao je da se svaka povijesna situacija mora tumačiti u kontekstu svog vremena, a ne prema današnjim standardima.

Na kraju, uzimajući sve u obzir i gledajući širu sliku, kako se to inače kaže, ako kultura otkazivanja i nije nova paradigma političke korektnosti, navada otkazivanja, odstranjivanja, eliminacija iz društvenog, javnog života, poprima histerične konotacije. Drugim riječima, od opravdanih reakcija na devijacije u društvu do nekritičnog, neodgovornog i opasnog poopćavanja i trpanja svih u isti koš samo je jedan korak. Ako su, naime, namjere i dobre, prečesto se u konačnici pokažu kao loše. Cinik bi kazao da je i put u pakao popločan dobrim namjerama. I tu ćemo se zaustaviti...



Damir Gregorović
Bojkot trgovaca
Kultura otkazivanja za sobom povlači i ekonomske posljedice. Alkohol proizveden u Rusiji također se našao na udaru sankcija zbog ruske invazije na Ukrajinu. Dužnosnici američkih država pozvali su vlasnike trgovina s pićem da sa svojih polica uklone ruske robne marke ili one proizvedene u Rusiji, a na najvećem udaru se našla votka, prepoznatljivo alkoholno piće koje se povezuje s tom zemljom. S druge, pak, strane, mladi Rusi snimali su se ispred zatvorenih dućana modnih marki, žao im je što više ne mogu kupovati brendirane krpice zbog sankcija. Snimke su objavljivali na TikToku. Osim ljubitelja “fast fooda”, koji su ostali bez McDonaldsa, tu su i zaljubljenici u modu i šoping, pa su mnogi pozirali pred zatvorenim vratima trgovina uključujući H&M, Zaru, IKEA-u, Mango, Massimo Dutti i drugih.

TENA VIZINGER: Drama oko kulture otkazivanja počela je graničiti sa smiješnim u trenutku kad su se iz dubine interneta počele izvlačiti stvari stare više od desetljeća...

DRAŽEN KATUNARIĆ: Kulturom otkazivanja ruskih umjetnika i ruske baštine velika regresija europske svijesti zapravo je povezana s praksom nekadašnjih totalitarnih država...

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana