Rusko ministarstvo obrane objavilo je u četvrtak da je raketna krstarica Moskva, glavni brod ruske Crnomorske flote, potonuo dok je tegljen u luku po olujnom vremenu zbog eksplozije i požara, objavile su ruske novinske agencije.

Rusko ministarstvo obrane ranije je u četvrtak objavilo da je brod iz sovjetskog doba teško oštećen u požaru.

Kijev navodi da je do požara došlo nakon što su ukrajinske snage ispalile projektil na taj brod.

Maksim Marčenko, čelnik Odeske oblasti, rekao je da je krstarica Moskva pogođena s dvije protubrodske rakete Neptun.

Krstarica Moskva sudjelovala je u prvim danima invazije u napadu na Zmijski otok u Crnome moru, blizu rumunjske granice, u kojemu je zarobljeno 19 pripadnika ukrajinske ratne mornarice koji su poslije razmijenjeni za ruske zarobljenike.

Pokaže li se točnim da je raketna krstarica Moskva potonula zbog ukrajinskog napada, bit će to najveći ratni brod potopljen u posljednjih 40 godina.

Argentinsku krstaricu General Belgrano torpedirala je i potopila 2. svibnja 1982. godine južno od Falklandskog otočja u britansko-argentinskom sukobu britanska nuklearna podmornica Conqueror, pri čemu su smrtno stradale 323 osobe.

Ruske vlasti kažu da je svih 510 članova posade krstarice Moskva evakuirano s krstarice, što bi ukazivalo na to da je brod napušten u relativno kontroliranim uvjetima, odnosno da nije stradao od raketa jer bi u tom slučaju sigurno došlo do gubitaka među posadom.

Raketna krstarica Moskva, klase Slava, bila je treće najveće plovilo u aktivnoj ruskoj floti i jedno od njezinih najteže branjenih sredstava, rekao je za BBC pomorski stručnjak Jonathan Bentham s Međunarodnog instituta za strateške studije.

Krstarica je bila opremljena troslojnim sustavom protuzračne obrane koji mu je, ako je ispravno funkcionirao, trebao dati tri prilike za obranu od napada projektila Neptun.

Uz raketnu obranu srednjeg i kratkog dometa, obrana je uključivala i šest sustava radarski kontroliranih protuzrakoplovnih topova velike brzine (CIWS) kao posljednje sredstvo proturaketne obrane.

"Sustav može ispaliti 5000 metaka u minuti, stvarajući zapravo zid od topovskih zrna oko krstarice, njegove posljednje linije obrane", rekao je Bentham za BBC. Ako se dokaže da je udar došao iz projektila, to "postavlja pitanja o sposobnostima modernizacije ruske površinske flote", dodao je.

Ukrajinski izvori tvrde da su protuzračnu obranu krstarice "zaposlili" lažnim napadima bespilotnih letjelica Bayraktar, kako bi što kasnije reagirala na udar protubrodskim raketama.

Sustav krstarećih raketa Neptun dizajnirali su ukrajinski vojni inženjeri kao odgovor na rastuću pomorsku prijetnju koju je Rusija predstavljala u Crnom moru, nakon njezine aneksije Krima 2014. godine. Prema Kyiv Postu, Ukrajinska mornarica je tek u ožujku prošle godine primila prvu isporuku projektila Neptun dometa 300 km (186 milja).

Raketna krstarica Moskva je drugi veliki ratni brod za koji se zna da je pretrpio ozbiljna oštećenja od početka rata.

U ožujku Ukrajina je priopćila da je uništila veliki desantni brod Orsk, u Azovskom moru. H