Ruska agresija i eskalacija sukoba na istoku Ukrajine donijela je puno zabrinutosti za europsko i hrvatsko gospodarstvo. Iako stvarni razmjeri krize još nisu poznati i ovise o mnogo faktora, jasno je da će posljedica na standard građana biti. Posebice zbog neizvjesnosti oko cijene energenata, ali i zbog poslovanja hrvatskih tvrtki sa sukobljenim zemljama.

Prema posljednjim podatcima hrvatske carine koje prenosi Hrvatska gospodarska komora, 100 hrvatskih tvrtki je tijekom 2021. godine ostvarilo izvozne aktivnosti u Ukrajini, a i dalje prednjači izvoz lijekova i farmaceutskih proizvoda. U Ukrajini šest hrvatskih tvrtki ima otvorena predstavništva, a najistaknutije su JGL, Podravka (Belupo) i Span. Ukupna robna razmjena između Hrvatske i Ukrajine od početka godine do kraja studenoga 2021. iznosila je 103,4 milijuna američkih dolara, što je 7,4 posto više nego u istom razdoblju 2020. Hrvatska je u istom razdoblju ostvarila izvoz u vrijednosti od 57,7 milijuna dolara, što je pad od 3,5 posto. Istodobno je uvoz porastao za 25,2 posto, na 45,8 milijuna dolara. Robna razmjena između Hrvatske i Ruske Federacije se nakon uvedenih sankcija 2014. kretala oko pola milijarde američkih dolara. Prema posljednjim podatcima DZS-a, do kraja studenoga prošle godine iznosila je 742 milijuna dolara, što je povećanje od 17,3 posto u odnosu prema istom razdoblju 2020. U istom razdoblju hrvatski izvoz iznosio je 216,2 milijuna dolara (povećanje od 24 posto), dok je uvoz iznosio 525,5 milijuna dolara (povećanje od 109 posto). U Rusiji hrvatsko gospodarstvo ima značajnije aktivnosti kroz predstavništva tvrtki - Podravka (Belupo), Klimaoprema, AD Plastik (dvije tvornice), Atlantic Grupa, AdriaWinch, Proklima.



Znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević kaže da je razina neizvjesnosti visoka, a prva reakcija tržišta je očekivano prilično negativna. Prema njegovim riječima, zabrinjava onaj dio koji se odnosi na cijene energenata i ubrzavanje inflacije. Dakle, pitanje je koliko će ona ubrzavati, s obzirom na očekivani rast cijena svih energenata na burzama, koji se događa, kaže Lovrinčević, ističući da je to prva posljedica. "Druga je očekivani ubrzani rast cijena poljoprivrednih proizvoda, lančano i svih ostalih. Zapravo, najveći udar mogao bi doći ne kroz turizam ili kroz robnu razmjenu s Rusijom, već primarno kroz rast cijena energenata i poljoprivrednih proizvoda - kroz spuštanje standarda stanovništva i rast inflacije. Vrlo vjerojatno Europu ove godine očekuje znatan pad, a tu govorimo o scenariju da se ratna događanja iz Ukrajine ne prošire. Najveći problem je da će europska ekonomija doživjeti znatan pad raspoloživog dohotka sektora kućanstava. On će u Hrvatskoj također biti izražen jer smo ovisni o energentima, a dobrim dijelom i o uvozu poljoprivrednih proizvoda", kaže Lovrinčević.

Smatra da to znači kako će i cijela Europa morati propitivati osnovne postulate, poput brzine zelene tranzicije. Pitanje je, kaže, i kako će subvencionirati taj prijelaz, mogu li siromašnije članice i njihovi građani to izdržati. Kada je riječ o tranziciji u poljoprivredi prema ekološki održivoj - mogu li građani pratiti taj rast cijena. Drži da će najveći pritisak u Europi biti na siromašniji i srednji sloj, kojemu dio usluga - prijevoza, transporta, hrane - koje su do jučer uzimali zdravo za gotovo, neće biti toliko priuštiv. Drastičnog udara na turizam misli da neće biti. Robna razmjena s Rusijom postoji, kaže, ali nije tako intenzivna, ako se mogu zamijeniti izvori opskrbe plinom ili naftom. Kada je riječ o sankcijama Rusiji, kaže da je teško reći kako će one izgledati. "Prve sankcije i značajnija ograničenja odnosit će se na financiranje ruskih kompanija na tržištima kapitala, potom zamrzavanje ruske imovine u Europi i SAD-u. Pritisak će se pojaviti i kroz cijene određenih metala koje Rusija ili Ukrajina imaju. No sve dok sankcije ne prijeđu u domenu zabrane izvoza, odnosno uvoza roba, dok su na financijskoj razini, ništa se drastično za Hrvatsku neće događati. Više će se to vidjeti na rastu cijena, ubrzanju inflacije i nižem standardu stanovništva. Sve će ovisiti o daljnjim događanjima", zaključuje Lovrinčević.

Stručnjak za energetiku Davor Štern kaže kako je s nevjericom pratio napad Rusije na Ukrajinu. No, kaže, i iz našeg iskustva znamo da nema granica ljudskoj gluposti.

"Za vrijeme ratova su uvijek lanci opskrbe funkcionirali. Možda nije bilo svega za sve, ali ‘nigdar ni tak‘ bilo, da ni nekak‘ bilo‘. Ono što možda treba malo brinuti je industrijska izoliranost Hrvatske jer se velik dio roba ne proizvodi tu, mi smo potrošačko društvo uvozničkog mentaliteta i naučili smo da sve, i hranu, i pšenicu, kupujemo izvana. Ako dođe do prekida isporuke plina, preživjet ćemo, malo ćemo se možda smrzavati, pokrenut ćemo maksimalni rad hidrocentrala, iako baš nije bila neka kišna godina, Plomin radi, nuklearka radi, zaustavit će se privremeno Petrokemija, možda već stoji. Spustit će se temperature u kućama, toplane će biti na 18 stupnjeva - ako gledamo onaj najgori scenarij. Ali, teško je zamisliti da se takvo nešto može dogoditi, nadam se da će ipak razum prevladati", kaže Štern.

Kada je riječ o energentima, prva briga treba biti hoće li ih biti, po bilo kojoj cijeni. To, kaže, vrijedi i za gorivo, jer nemamo ni jednu rafineriju u funkcionalnom stanju ako dođe do nestašice. No ako će biti nestašice, tako će biti u cijeloj Europi. "Naftu još nekako dobijete jer dolazi iz različitih krajeva, ali rafinerije su uglavnom lokalnog karaktera, opskrbljuju tržište u radijusu od 400 kilometara", podsjeća. Što se tiče Fortenove, kaže da ona posluje u okviru hrvatskog gospodarskog pojasa i ne vidi povezanost sa Sberbankom. Ona jest među vlasnicima, dodaje, ali financijski ne upravlja Fortenovom, a problem može biti tek u dijelu Konzuma, koji uvozi robu.



"Moramo se naučiti gledati stvari tako da nam to pomogne da se otrijeznimo. Mislim na situaciju u koju smo se doveli, ne samo mi, cijeli svijet. Globalizacija proizvodnje u smislu da se išlo za profitom, a ne za održavanjem nužne proizvodnje, od Imunološkog zavoda na dalje, mislim da je to jedna od grešaka koje se ne bi smjele ponoviti. Terminal LNG-a trebao bi biti u mogućnosti zadovoljiti osnovne potrebe Hrvatske, definitivno. Ako će plina biti. Bit će skup, ali to je druga stvar. Imamo još svoju valutu, a vidjet ćemo i kako će se Europa ponašati", ističe Štern.

Ekonomist Velimir Srića kaže da je ovo jedna od onih situacija gdje nema pobjednika, već samo gubitnika. Kaže da će se to odraziti na stabilnost iako se, naravno, svaka kriza može pretvoriti i u nešto dobro, ali to bi značilo da netko u njoj vidi šanse da sredi neke stvari, bilo u EU-u, NATO-u... "Dogodit će se dodatni udar na inflaciju i povećanje cijena energije jer je Europa vrlo ovisna o ruskom plinu. Činjenica je, kada nametnete nekome sankcije, onda ne trpi samo on, nego i druga strana. Kapital se svega toga grozi i najbolje se to vidi po brzim reakcijama na burzama. Nema burze koja tijekom dana nije od dva do tri posto potonula odmah ujutro, a to će se ovih dana nastaviti", ističe Srića.

Fortenova grupa priopćila je kako ne očekuje da će sankcije Rusiji negativno utjecati na njezino poslovanje ni redovno financiranje jer ruske banke u toj grupi nemaju većinska upravljačka i vlasnička prava.