Početci obrazovanja građevinskih inženjera na prostoru istočne Hrvatske sežu u 1967. godinu kada je Visoka tehnička škola iz Zagreba, na inicijativu osječkih inženjera, otvorila istureni odjel u Osijeku, u današnjoj Županijskoj ulici na broju 17. Od samog se početka u izvedbu nastave uključuju domaći građevinski inženjeri i arhitekti koji u toj staroj, derutnoj zgradi 1976. godine utemeljuju Višu tehničku građevinsku školu Osijek. Taj čin osnutka samostalne Više tehničke škole, koja postaje sastavnicom Sveučilišta u Osijeku, smatra se početkom kontinuiranog visokoškolskog obrazovanja građevinskih inženjera na ovim prostorima. Viša škola počinje djelovati samostalno, a potom se organizacijski uključuje u tadašnji Građevinski školski centar. Prostor zgrade u Županijskoj 17 u kojem se održavala nastava bio je neuvjetan te je vrlo brzo donesena odluka o gradnji nove zgrade na lokaciji u Drinskoj ulici, a planirano je da će ju zajednički koristiti Viša tehnička građevinska škola i Građevinski školski centar. Kamen temeljac za novu zgradu položen je 4. srpnja 1977. godine.

Te iste 1977. godine održana je i prva promocija diplomanata na stručnom dodiplomskom studiju. Prvoj generaciji studenata diplome je uručio prvi dekan mr. sc. Antun Kedmenec. Prvi diplomirani studenti – inženjeri građevinarstva bili su: Marin Bilić, Antun Bošnjak, Spomenka Simeunović i Ružica Šimunović.

Početkom svibnja 1980. godine Viša tehnička građevinska škola i Građevinski školski centar uselile su u novu, modernu zgradu kružnog oblika u Drinskoj ulici 16a. Zgradu je projektirao arhitekt Dragutin Kapun koji je u to vrijeme obnašao dužnost dekana. Koristeći se suvremenim arhitektonskim i konstruktorskim rješenjima te na moderan način primjenjujući tradicionalne materijale, postigao je da je zgrada i sama bila obrazovni alat: podučavala je struku koja se u njoj obrazuje.

Nova zgrada donijela je i novu energiju. Stvaranjem boljih prostornih mogućnosti za nastavu i znanstveni rad započinje ubrzaniji razvoj ustroja novih studijskih programa, povećanje vlastitih kadrovskih kapaciteta i povećanje broja studenata. Godine 1982. Viša građevinska škola Sveučilišta u Osijeku izdvaja se iz sastava Građevinskog školskog centra i udružuje sa Zavodom za materijale i konstrukcije koji je poslovao u sastavu Građevinskog instituta Zagreb. Od 1983. do 1991. godine Fakultet djeluje u novom organizacijskom obliku pod imenom OOUR Fakultet građevinskih znanosti Sveučilišta u Osijeku. Godine 1983. počinje se izvoditi prvi stupanj sveučilišnog studija građevinarstva, a 1986. godine i sveučilišni studij građevinarstva (VII. stupanj). Od veljače 1992. godine Fakultet djeluje kao samostalan Građevinski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Fakultet je na lokaciji Drinska 16a bio gotovo punih 20 godina. S vremenom je i taj prostor postao nedostatan za suvremeno odvijanje nastavnog procesa, rad u laboratorijima te znanstveni rad. Neposredno nakon Domovinskog rata Fakultet je dobio na korištenje i zgradu u Crkvenoj ulici 21 čime je osigurano više prostora, no problemi i teškoće i dalje su postojali zbog rada na dvjema lokacijama. Unatoč tomu, nastavlja se uvođenje novih studijskih programa te razvoj znanstvenog i stručnog rada. Od 2001. godine na Fakultetu se izvodi magistarski studij, a od 2005. godine i doktorski studij. Rad Fakulteta usklađen je 2005. godine s bolonjskim procesom. Od 2010. godine izvode se specijalistički diplomski stručni studij i poslijediplomski specijalistički studij. Prostorni problemi, rad u dvjema zgradama, nedostatak laboratorija i velikih predavaonica konačno će se riješiti tek izgradnjom nove zgrade. Nova era razvoja Fakulteta počinje Odlukom Sveučilišta o izgradnji nove zgrade Građevinskog fakulteta kao rješenja višedesetljetnih prostornih problema. Kamen temeljac za novu zgradu položen je 12. studenog 2011. godine.

Nakon 40 godina podstanarstva i neuvjetnih prostora te snalaženja i improviziranja, Fakultet 2016. godine seli u Sveučilišni kampus, u svoju novu zgradu. Specifičan projekt u kojem se isprepleću konstrukcija, funkcija i oblik, bio je rezultat javnog arhitektonskog natječaja na kojem su prvu nagradu dobili arhitekti Dinko Peračić i Roman Šilje. Zgrada i njezini projektanti dobili su Medalju za arhitekturu, najviše strukovno priznanje Hrvatske komore arhitekata, za najbolju arhitektonsku realizaciju 2016. godine u Hrvatskoj. Upravo se od te, 2016. godine, na Fakultetu izvodi i preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam. Fakultet 2019. godine mijenja ime u Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek.

Tijekom četiri i pol desetljeća mijenjale su se lokacije, nazivi, organizacijske strukture i uprave Fakulteta, ali misija i vizija nisu se mijenjale od njegova početka prije 45 godina: obrazovanje inženjera uz stalno podizanje kvalitete visokoškolskog obrazovanja, stvaranje istraživačkog okruženja kao poticaja za znanstveni rad, jačanje stručne djelatnosti i suradnje s gospodarstvom te aktivna uloga Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Osijek kao dijela društvene i gospodarske zajednice.



Studenti GrAFOS-a u brojkama: 1976. – 2021.

2494

studenta završila preddiplomske studije Građevinarstvo

60

studenata završilo preddiplomski studij Arhitektura i urbanizam

1556

studenata završilo diplomske studije

32

studenta završila poslijediplomske studije



Preseljenjem u novu zgradu 2016. godine Fakultet je dobio prostorne i tehničke mogućnosti za suvremeno obrazovanje inženjera iz područja građevinarstva te arhitekture i urbanizma koje će im omogućiti visoku razinu stručnih kompetencija i konkurentnost na tržištu rada. Studentima je omogućeno pohađanje nastave u predavaonicama, crtaonicama, računalnim učionicama kao i izvođenje praktičnih vježbi u laboratorijima. Fakultet, osim predavaonica i crtaonica, nudi studentima prostore za druženje, boravak, rekreaciju te učenje i izvan termina nastave.

Na GrAFOS-u trenutačno studira 1110 studenata. Na Fakultetu se izvodi nastava iz više studijskih programa: preddiplomskih (preddiplomski sveučilišni studij Građevinarstvo, preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam, preddiplomski stručni studij Građevinarstvo – redoviti i izvanredni), diplomskih (diplomski sveučilišni studij Građevinarstvo – 4 smjera, specijalistički diplomski studij Građevinarstvo) te poslijediplomskih studija (poslijediplomski sveučilišni studij Građevinarstvo, poslijediplomski specijalistički studij Građevinarstvo). Snažna usmjerenost Fakulteta na studente manifestira se ne samo formalno kroz mogućnost izbora različitih studijskih preddiplomskih programa, izbornih predmeta na studijima, odlazaka na studentsku mobilnost nego i kroz izvannastavne aktivnosti kao što su terenska nastava, obilasci gradilišta, predavanja, radionice, druženja nastavnika i studenata.



Pitali smo studente zašto su upisali GrAFOS?



l “Smatram da je građevina kreativno i izazovno zanimanje.”

l ”Ideja je ostavljanja nečega iza sebe krucijalna, zato sam odabrao studiranje na ovom Fakultetu.”

l “Zgrada je Fakulteta odlična, na studiju arhitekture dobivamo znanja iz arhitekture, urbanizma, a imamo i terensku nastavu.”

l “Živimo u svijetu u kojem smo okruženi građevinama i oduvijek me zanimalo njihovo izvođenje.”



Uz nastavni proces, na Fakultetu je posljednjih godina intenzivirana znanstvena produkcija kroz objave radova te znanstvena istraživanja u okviru različitih istraživačkih projekata koji prate aktualne izazove održivog razvoja te energetskog i digitalnog doba. Recentna istraživanja odnose se na ispitivanja mogućnosti i nosivosti novih materijala u graditeljstvu koji u svojem sastavu imaju otpadne gume, istražuju se i napredni građevinski materijali za izgradnju zdravih zgrada kako bi one bile zaštićene od neionizirajućih zračenja. Nabijena zemlja, kao tradicionalan građevinski materijal, ispituje se kao materijal za gradnju u potresno aktivnim područjima. Istraživanja na Fakultetu usmjerena su i na energetsku i ekološku održivost, odnosno održivost urbanog okoliša te na optimizaciju u upravljanju životnim ciklusom građevinskih projekata. Vezano uz akcidentne situacije, ispituje se otpornost konstrukcija na izvanredna djelovanja, poput eksplozija. Veći dio eksperimenata odvija se u laboratorijima na Fakultetu: Laboratorij za materijale i konstrukcije koristi se kao praktikum u nastavnom procesu, ali i kao istraživačka jedinica za ispitivanje materijala, dok je Laboratorij za eksperimentalnu mehaniku Vladimir Sigmund opremljen za ispitivanja ponašanja konstrukcijskih elemenata i sustava na skaliranim modelima i prototipovima čime se omogućava ispitivanje stvarnih konstrukcija in-situ. U osnivanju su još tri laboratorija: Laboratorij za energetsku učinkovitost u zgradarstvu, Hidraulički laboratorij te Geotehnički i cestograđevni laboratorij.

Usprkos pandemiji, aktivna je mobilnost nastavnika i studenata ostvarena prvenstveno kroz programe ERASMUS+ i CEEPUS. Studenti i nastavnici GrAFOS-a gostuju na različitim europskim sveučilištima, istovremeno inozemni studenti i nastavnici borave na Fakultetu. Međunarodna aktivnost Fakulteta ostvaruje se i kroz suradnju s fakultetima u državama u okruženju, ali i fakultetima u Njemačkoj, Poljskoj, Sjevernoj Makedoniji.

Fakultet izdaje e-gfos – elektronički časopis koji je referiran u bazama: WoS, CAB Abstract, INSPEC, DOAJ, Applied Science & Technology Source. Pristup je časopisu slobodan, a časopis objavljuje znanstvene i stručne članke u svim područjima građevinarstva i arhitekture.

Suradnja se s gospodarstvom iz godine u godinu intenzivira i stalno proširuje. Fakultet surađuje s vodećim izvođačkim tvrtkama u niskogradnji i u visokogradnji, s proizvođačima građevinskih materijala, s lokalnim i nacionalnim javnim institucijama te projektnim inženjerskim i arhitektonskim biroima iz cijele Hrvatske. Fakultet posebno potiče stručni rad nastavnika kako bi se trajno usavršavali u konkretnim inženjerskim zadatcima i projektantskim izazovima te unaprijedili praktična znanja.

Djelatnici Fakulteta aktivni su u stručnim lokalnim i nacionalnim udrugama arhitekata i inženjera građevinarstva te drugim strukovnim institucijama (komorama, tehničkim odborima, povjerenstvima).

Važnost graditeljstva kao djelatnosti koja pripada sigurnosnom sektoru te uloga Fakulteta kao institucije odgovorne prema društvu i zajednici posebno je došla do izražaja nakon potresa u Zagrebu i na Banovini kada su se nastavnici i studenti kroz terenski rad na procjenama šteta te stručni i znanstveni rad o problematici potresa aktivno uključili u saniranje šteta nastalih potresom, ali i sprječavanje budućih katastrofalnih posljedica. U svibnju ove godine u okviru suradnje s Odsjekom za fiziku zagrebačkog PMF-a te Seizmološkom službom Odsjeka za geofiziku Fakultet je nabavio i ugradio seizmograf čija se očitanja mogu pratiti putem internetske aplikacije te su dio nacionalne mreže.



Nestabilna sadašnjost oblikovana ekonomskim krizama, pandemijom, klimatskim promjenama te eksponencijalnim rastom broja izuma, novih tehnologija i novih zanimanja, postavlja pred planiranje budućeg djelovanja Fakulteta mnogobrojne izazove. Kako odgovoriti na te izazove u obavljanju nastavnog procesa i znanstveno-istraživačkom radu? Budućnost je GrAFOS-a u nuđenju studijskih programa sa suvremenim i inovativnim oblicima nastave, ishodima učenja i kompetencijama studenata koje će odgovarati dinamičnom društvu i tehnološki usmjerenom gospodarstvu te osigurati konkurentnost na tržištu rada. U narednom se razdoblju planira revidiranje postojećih studijskih programa, uvođenje novih smjerova na diplomskim studijima Građevinarstva te stvaranje preduvjeta za pokretanje diplomskog studija Arhitekture i urbanizma. Kroz znanstveno-istraživački rad potrebno je nastaviti stvaranje i oblikovanje novih znanja te prenositi znanje gospodarstvu, studentima i akademskoj zajednici.

Budućnost je u još jačem podizanju mjerljivih razina kvalitete u svim djelatnostima Fakulteta, posebno u izvođenju nastave te poticanju studenata za preuzimanjem aktivnije uloge u procesima učenja. GrAFOS u budućnosti treba kadrovski jačati po broju kvalificiranosti i kompetentnosti nastavnika u znanstveno-nastavnim, nastavnim i suradničkim zvanjima.

GrAFOS će u budućnosti biti još snažnija i integrativna točka objedinjavanja praktičnih i teorijskih znanja iz područja građevinarstva, arhitekture i urbanizma, centar izvrsnosti, centar cjeloživotnog učenja te poželjno mjesto studiranja ne samo u lokalnim i nacionalnim već i europskim okvirima. Jačanje dolazne i odlazne mobilnosti nastavnika i studenata te daljnje jačanje međunarodne suradnje s drugim fakultetima prioritet je djelovanja.

Fakultet funkcionira i još će vidljivije funkcionirati na načelima etičnosti, pravednosti, transparentnosti, kooperativnosti i komunikativnosti kao temeljnim vrijednostima svakog društva.