Ekonomija
ZBOG MRAZEVA PLOD SITNIJI NEGO INAČE

Slavonskim voćarima najveći dio jabuka završio u preradi
Objavljeno 28. siječnja, 2022.
Mislio sam posaditi nove sorte, ali odustao sam, puno je tu posla, cijene rada su skočile, sad se to ne isplati, kaže Vidić

Prošla, 2021. godina bila je teška za voćare, posebice za proizvođače jabuka, zbog klimatskih poremećaja i mrazeva u proljeće koji su naštetili voćnjacima, no u jesen su ipak došle ohrabrujuće vijesti kako je urod ipak gotovo dovoljan za domaće potrebe. Voćari su pobrali oko 65 000 tona jabuka, sitnijih u odnosu prema ranijim godinama, od čega je konzumne oko 50 000 tona, a industrijske jabuke, za proizvodnju sokova i džemova, oko 15 000 tona.



Branimir Markota, predsjednik Hrvatske voćarske zajednice, pojašnjava zašto je jabuka ove godine sitnija nego obično.

- Izuzetno nepovoljne vremenske prilike u ranoj fazi rasta ploda i hladno vrijeme u proljeće nepovoljno su utjecali na proces diobe stanica. Broj stanica ploda formira se do T faze rasta ploda, a to korespondira s 40-ak dana nakon cvatnje. Treba reći da je ovo godina s velikom frekvencijom pojave mraza. Mraz nije bio jak kao godinu ranije, temperatura je bila rijetko ispod -5, ali je njegova učestalost bila velika. Mraz donosi uvjete stresa koji nepovoljno utječe na rast i razvoj ploda. Tijekom godine nije bilo moguće nadoknaditi izgubljeno kod visokih opterećenja. Pojedine sorte poput gale, čija je sortna osobina manji plod, imale su izrazito visok potencijal rodnosti. Možemo reći da je u velikoj mjeri sitniji plod rezultat vremenskih prilika u kombinaciji sa sortnim specifičnostima, opterećenjem i primijenjene tehnologije – kaže Markota, dodajući kako to što je jabuka sitnija nema utjecaja na njezinu kvalitetu jer komercijalni standardi u Hrvatskoj kao i u drugim dijelovima istočne Europe su takvi da je tržište naučeno na krupnije plodove, iznad 75 mm, za razliku od zapadne i sjeverne Europe kao i SAD-a, gdje se čak preferiraju jabuke kalibra cca 60-70 mm.

Dokazana kvaliteta


Hrvatska voćarska zajednica u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede jesenas je dovršila projekt certificiranja jabuka pod nazivom "Dokazana kvaliteta – Hrvatska" koji bi trebao svojom markicom istaknutom na domaćim jabukama jamčiti potrošačima da kupuju domaće. Tada je prvi čovjek HVZ-a podsjetio kako je "jedan od najvećih problema voćara izostanak kvalitetnog i transparentnog označavanja domaćeg proizvoda u trgovačkim lancima".

- Ovaj certifikat domaćeg proizvoda "Dokazana kvaliteta Hrvatska" diže vrijednost našeg proizvoda i daje jasnu informaciju hrvatskim potrošačima koji su željni domaćeg proizvoda. Voćari trebaju znati da za dobivanje certifikata proizvod mora proći preciznu i vrlo rigoroznu provjeru radi dobivanja verifikacije, potrebno je imati odgovarajuću kvalitetu, ali i količinu proizvoda - kaže Branimir Markota.

Proizvođači jabuka na istoku Slavonije, a tako je i u cijeloj Hrvatskoj, nezadovoljni su, najviše stoga što je otkupna cijena jabuke niska i neizvjesna, a sve ostalo, od energenata do umjetnog gnojiva poskupljuje.

Novac EU fondova


Među njima je i Domagoj Vidić, koji pod jabukama sorte idared, crveni delišes i pink lady ima tri hektara kod Nuštra i Lovasa i ozbiljno razmišlja smanjiti i ta tri hektara jer računica pokazuje neisplativost u sadašnjim uvjetima.

- Djed se bavio jabukama još 60-ih godina, pa je i na mene prenio ljubav prema tom voću, ali razmišljam o smanjenju, a i prije sam imao pet



hektara. Urod je jesenas bio slabiji nego ranijih godina, ispod 30 tona. Plodovi su sitniji, a tako je, koliko čujem, i kod drugih, godina je bila izuzetno loša, bilo je mraza, a i sušnih razdoblja, i to će sigurno utjecati na plasman. Najveći dio će otići u preradu, kao industrijska jabuka, ali ima i za prodaju, stolne jabuke. Cijena se još ne zna, ali otkupljivači daju 2,5 kuna po kilogramu i dodaju troškove i oni su uvijek na dobitku. Mi proizvođači nismo, jer skaču cijene energenata, gnojiva, a jabuke ostaje ista ili niža. Mislio sam posaditi nove sorte, ali odustao sam jer tu je puno posla, cijene rada su skočile. Jednostavno se sada ne isplati, ako se nešto ne promijeni, ne vidim svijetlu budućnost – kaže Domagoj Vidić, dodajući kako se nada skorim natječajima za novac EU fondova.


Miroslav Flego
Smanjuju se površine pod jabukama
Pod višegodišnjim nasadima voća u intenzivnoj proizvodnji u Vukovarsko-srijemskoj županiji u 2020. ukupno je 2035 hektara. U odnosu prema godini ranije vidljivo je povećanje uzgoja voća za 105 ha. Vodeća vrsta u uzgoju je višnja, a jabuka je druga voćna vrsta prema zastupljenosti u intenzivnom uzgoju voća, kod koje se nastavlja trend smanjenja površina. Udio jabuke je 18,3 posto površina pod voćem. Od 2013. do 2020. uočljivo je svake godine smanjenje površina pod jabukama za nekoliko desetaka ha - od 515 ha 2013. do 371 ha u 2020.

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike