Pandemija je imala veliki utjecaj na poduzetništvo žena zbog opće ranjivosti malih poduzeća, jakog utjecaja na industriju/sektor te dodatnog opterećenja u brizi za obitelj uz zahtjeve na poslu. Podaci Global Entrepreneurshipa Monitora (GEM-a) pokazuju da je pandemija više negativno utjecala na žene poduzetnice negoli na njihove muške kolege.

GEM istraživanje pokazalo je da je 20 % vjerojatnije da će žene zatvoriti posao zbog pandemije (41,9 % žena vs. 35,5 % muškaraca). Najveći gap je u Europi i Sjevernoj Americi, gdje je 50 % vjerojatnije da će žene zatvoriti posao zbog pandemije negoli muškarci.

Žene čine 51 % ukupnog stanovništva u Europi te 51,7 % u Republici Hrvatskoj. Iako je postotak zaposlenih žena u Europi narastao na 67,3 %, u Hrvatskoj on iznosi samo 60 %, samo 34,4 % od ukupnog broja samozaposlenih u Europi su žene. Smatra se da su žene najneiskorišteniji poduzetnički i liderski potencijal Europe. Inače, žene i muškarci jednako vide prilike u okruženju, čak je i motivacija za pokretanje poslovnih pothvata slična, dok u razlozima za pokretanje poslovnih pothvata ima razlike. Razlike u poduzetničkoj aktivnosti između žena i muškaraca proizlaze iz kulturološkog konteksta i iz uloge žene u obiteljskom životu.

Sve ove navedene podatke pripremila je za potrebe novog izvješća o malim i srednjim poduzećima u poglavlju o poduzetništvu žena, prof. dr. sc. Sunčica Oberman Peterka, redovita profesorica i prodekanica za nastavu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku.

Prof. dr. sc. Oberman je, pak, u zbirci radova "Poduzetništvo žena kao način osiguranja ravnopravnosti" u kojoj je sudjelovala, između ostaloga, navela i da se "poduzetništvo smatra pokretačkom snagom društva, izvorom inovativnosti u društvu (zaslužno je za razvoj novih ideja, usluga i proizvoda te poslovnih modela), ali i snagom koja pruža jednake mogućnosti svima i pridonosi uravnoteženom razvoju. Iako se tradicionalno smatra muškom aktivnošću, sve više žena odlučuje se za poduzetničku karijeru, a poduzetništvo žena postalo je vrlo proučavana tema. Brojna znanstvena i stručna istraživanja nastoje odgovoriti na pitanja vezana uz motive ulaska žena u poduzetničke aktivnosti, barijere i izazove na koje nailaze na tom putu, stereotipe s kojima se susreću, kao i načine rješavanja problema i ohrabrivanje većeg broja žena za odabir poduzetništva kao željenog načina razvoja vlastite karijere".

Ovdje valja navesti da su projekt i priručnik nastali u cilju osnaživanja žena i naporima za postizanje ravnopravnijeg položaja u društvu.



Prof. dr. sc. Oberman u zbirci se osvrnula i na probleme i barijere koje utječu na razvoj ženskog poduzetništva: "Nedostatak poduzetničkih vještina često se smatra najvažnijom barijerom za kreiranje i razvoj poduzetničkog pothvata. Oko jedne trećine žena u Europskoj uniji (34,5 %) navelo je da su imale znanja i vještine za pokretanje poduzetničkog pothvata, za razliku od 49,4 % muškaraca, što ukazuje na područje gdje se može brzo i učinkovito djelovati kako bi se napravila promjena. Strah od neuspjeha također je važna barijera za razvoj poduzetništva žena. Oko 50 % žena (vs. 40,6 % muškaraca) u EU-u navelo je da ih je strah od neuspjeha spriječio u pokretanju poduzetničkog pothvata. Najčešće predrasude vezane uz razvoj poduzetništva žena odnose se na navodnu emocionalnu nestabilnost žena u odnosu na muškarce, intelektualnu superiornost muškaraca i njihovu odlučnost te izraženiji odnos muškaraca prema dostignuću i napretku i važnosti posla, a mnogi i dalje smatraju kako uspješan menadžer mora imati muške osobine. Iako su istraživanja odbacila i dala argumente, kojima su pokazala da ništa od navedenog nije točno (žene i muškarci imaju isti niz emocija, samo što ih žene pokazuju više, nije dokazana intelektualna superiornost muškaraca, žene su također motivirane postignućem i imaju potrebu za iskorištavanjem vlastitih potencijala, jednako su odlučne kao i muškarci, a karakteristike dobrog menadžera ovise o okolnostima, a ne o spolu), mnoge od ovih predrasuda i dalje su prisutne u našem društvu, i za njihovo otklanjanje potrebno je mnogo više volje i aktivnosti svih nas (Oberman Peterka, Zvijerac, Koprivnjak, 2016.). Kada govorimo o pothvatima koji pokreću i razvijaju žene poduzetnice, postoje određene razlike u odnosu na muške poduzetnike. Poduzetnice češće razvijaju manje pothvate te ih rijetko pokreću u timu. Žene češće pokreću pothvate u drugim djelatnostima u odnosu na muške poduzetnike - najčešće u zdravstvenom sektoru, socijalnom radu, uslužnim djelatnostima, trgovini i obrazovanju, za razliku od tipičnih "muških" djelatnosti kao što su građevina, transport, skladištenje. Žene stvaraju stabilne pothvate, otporne na promjene i krizu, ali rjeđe izvoze i njihovi pothvati imaju manji potencijal za rast. U prosjeku žene rade manje sati tjedno od svojih muških kolega, ali i zarađuju manje (OECD, 2017). Na razini prosjeka zemalja EU-a gotovo je dva puta više poduzetnika od poduzetnica, više muškaraca nego žena (61 % vs. 50 %) vidi poslovnu priliku u idućih šest mjeseci u sredinama u kojima žive, više muškaraca pokreće poduzetničke pothvate zbog uočene prilike (63,3 % muškaraca vs. 59,6 % žena). Razlike u poduzetničkoj aktivnosti pripisuju se ulozi žene u društvu (majčinstvo, organizacija obiteljskog života: briga o djeci i starijim članovima obitelji) te kulturološkom kontekstu. Savladavanje ovih prepreka zahtijeva vrijeme, ali i usklađene i koordinirane aktivnosti svih dionika u društvu: obrazovnog sustava, potpornih institucija, poslovnog i civilnog sektora i drugih, ali efekti njihovog rješavanja višestruki su - stvaranje ravnopravnijeg i ugodnijeg društva u kojem žene neće biti marginalizirane, ali i ekonomski rast i razvoj kroz jačanje samozapošljavanja i zapošljavanja žena".



Prema izvješću OECD-a iz 2019. godine, 13,2 % žena (vs. 9,65 % muškaraca) u Europskoj uniji, kao glavnu motivaciju za pokretanje vlastitog pothvata vidi u fleksibilnom radnom vremenu, što je posebno naglašeno kod poduzetničkih pothvata žena koji nemaju zaposlene. Također, oko jedne petine poduzetnica navodi kako je glavni motiv za pokretanje poduzetničkog pothvata uočavanje poslovne prilike (za razliku od 22,3 % muškaraca). Poduzetnice koje imaju pothvate koji imaju zaposlenike češće su motivirane prilikom negoli poduzetnice bez zaposlenika. Jednak broj samozaposlenih žena i muškaraca navodi kako je motiv za pokretanje poduzetničkog pothvata bila nemogućnost pronalaska posla (10,3 % vs. 10,5 %). Sve u svemu, žene poduzetnice manje su sklone zapošljavanju drugih (oko 23,3 % pothvata u ukupnom broju poduzetničkih pothvata žena ima zaposlenike, za razliku od 30,9 % poduzetničkih pothvata koje su osnovali muškarci), a kao glavne razloge za to navode nedostatak posla za zapošljavanje drugih i preferiranje da rade same. Prema izvješću OECD-a, jednak broj muškaraca i žena poduzetnika očekivao je poteškoće u dobivanju financiranja (oko 20 %), ali vjerojatno i zbog toga što žene općenito rjeđe traže eksterno financiranje. Zanimljivo je da stres, odgovornost i rizik, kao barijere za pokretanje poduzetničkog pothvata, navodi jednak broj muškaraca i žena poduzetnika (oko 10 %).

Kako otkloniti barijere u poticanju poduzetništva žena?

- Jedno od ključnih pitanja je na koji način organizirati i nuditi poduzetničku podršku ženama poduzetnicama - kao odvojenu u posebne programe, ili kao dio opće, poduzetničke podrške. Odgovor nije jednoznačan - otklanjanje barijera razvoju poduzetništva žena i programi podrške ženama poduzetnicama ovise o specifičnoj situaciji u svakom društvu i trebaju joj se prilagoditi. U društvima u kojima žene imaju otežan pristup obrazovnim sadržajima i prilikama na tržištu rada, potrebno je ponuditi specifične i ciljane programe podrške, dok se u društvima u kojima je položaj žene u društvu ravnopravniji, programi poticanja poduzetništva žena mogu uklopiti u opće programe poticanja poduzetništva. Također, poduzetničko obrazovanje treba mijenjati prema "spolno neutralnom" poduzetničkom obrazovanju, koje je preduvjet i mijenjanja društvenih stavova i uključivanja više žena u poduzetničke aktivnosti. Nekoliko je mogućih aktivnosti koje mogu pridonijeti uklanjanju barijera u pokretanju poduzetničkih pothvata žena (OECD/EU, 2017), kao što je promoviranje pozitivnog stava prema poduzetništvu žena kroz modele i programe, važno je podići svijest o mogućnostima poduzetništva, kao jednog od mogućih smjerova razvoja karijere te povećati motivaciju žena za pokretanjem i razvojem poduzetničkih pothvata i slično - istaknula je, između ostaloga, prof.dr.sc. Oberman u priručniku.

Vjeruje se da će se dio ovih prijedloga koji idu u smjeru uključivanja više žena u poduzetničke aktivnosti naći i u novoj strategiji ženskog poduzetništva (stara je trajala do 2021. godine). Naime, na upit o pripremi nove strategije iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja naveli su: "Strateške odrednice unaprjeđenja i razvoja ženskog poduzetništva bit će definirane u okviru Nacionalnog plana industrijskog razvoja i poduzetništva za razdoblje 2021. - 2027., čije je donošenje planirano u ovoj godini. U svrhu izrade Nacionalnog plana, pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja osnovana je Radna skupina u čiji rad su uključeni predstavnici svih ključnih dionika."