Ove godine javni bilježnici trebali bi rasteretiti gruntovnice jer će se prijedlozi za upise u zemljišne knjige i izdavanje izvadaka rješavati elektroničkim putem, a od ljeta bi se na daljinu trebala moći osnovati i tvrtka. No, nastavak digitalizacije javnobilježničkih usluga neće se postizati putem komercijalnih platformi, nego u zasebnom IT sustavu, svojevrsnoj "sigurnoj virtualnoj sobi", otkrila je predsjednica Hrvatske javnobilježničke komore Zvjezdana Rauš-Klier.

"U 2022. javni bilježnici u potpunosti bi trebali rasteretiti službenike zemljišnoknjižnih odjela odnosno gruntovnicu, s obzirom na to da će podnošenje prijedloga za upis u zemljišnu knjigu i izdavanje izvadaka iz zemljišnih knjiga obavljati isključivo elektroničkim putem. Potpuna ažurnost i točnost zemljišne knjige, kao što je primjerice slučaj u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji, može se osigurati samo ako temelj za upis bude isprava kojoj je provjeren sadržaj i potpisnici dakle, javna isprava ili solemnizirana privatna isprava, ističe. "To podrazumijeva veći stupanj pravne sigurnosti i prevenciju sporova, izostavljaju se nepoznati sastavljači isprava, nema tiskanica, nadripisara, agencija i stvara se pozitivna promjena u sferi sprječavanja pranja novca", kaže predsjednica HJK-a. Dodaje da novela zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina predviđa da bi javni bilježnici sudjelovali kao pravni eksperti u postupku obnove zemljišnih knjiga kod identifikacije sudionika, pregleda dokumenata i konstatacija u zapisniku.

"Za nastavak tog postupka do upisa novog stanja u zemljišnu knjigu razmatra se novelom Zakona o zemljišnim knjigama dati mogućnost da javni bilježnik kao povjerenik suda sastavi nacrt novog uloška i dostavi ga e-putem sudu. S obzirom na to da je riječ o novoj kompetenciji, HJK razmatra potrebne korake u nadogradnji računalne aplikacije eNotar i sustavne edukacije javnih bilježnika i njihovih suradnika da bi se službene radnje poduzimale što kvalitetnije i ekonomičnije s visokom točnošću rezultata", kaže. Nastavak digitalizacije javnobilježničkih usluga, ističe predsjednica HJK, dovest će do toga da građani i predstavnici tvrtki te drugih pravnih osoba od ljeta 2022. više neće morati dolaziti kod javnog bilježnika kako bi osnovali trgovačko društvo ili u postojećem društvu napravili neku promjenu.

To se, naglašava Rauš-Klier, neće postizati putem komercijalnih platformi, nego će se sve realizirati u zasebnom IT sustavu, pod nazorom HJK. "Jednostavno rečeno, stranke će se nalaziti u 'sigurnoj virtualnoj sobi' s javnim bilježnikom i neće morati dolaziti u njegov ured". Posebno će, kaže predsjednica HJK, biti korisne e-punomoći jer će, kao i ostale javnobilježničke e-isprave, biti lako provjerljive i iskoristive u postupcima koji će se voditi na daljinu. Aplikacija će, ističe, biti ugodna i jednostavna za korištenje za stranke, ali istovremeno maksimalno sigurna. H