ĐAKOVO

Na tržištu nekretnina Đakovštine, čije su cijene zbog općeg vala poskupljenja porasle, najviše je poskupjelo poljoprivredno zemljište. Trgovac i procjenitelj nekretnina, vlasnik đakovačke agencije Dom Commerce Mirko Sabljar ističe da je hektar zemlje u Đakovštini poskupio 30, 40, pa i 100 posto, ovisno o klasi, lokaciji, usitnjenosti, odnosno okrupljenosti, blizini prometne komunikacije itd.

Osim prelijevanja vala poskupljenja i na taj dio nekretninskog tržišta razlog tomu svakako je i približavanje srpnja 2023., kada za strance istječe moratorij na kupunju poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, s tim što im je prvotno moratorij za to bila 2021., ali je on prolongiran do srpnja sljedeće godine.



Prema nekim praćenjima, stranci su u deset godina, od 2010. do 2020., u Hrvatskoj, primjerice, kupili 10.000 stanova i/ili apartmana, pa su sada u Slavoniji očekivanja da se "oštre" na kupnju poljoprivrednih hektara, od čega domaći poljoprivrednici zaziru već godinama, pogotovo sada, godinu i pol prije prestanka desetogodišnje zabrane na to, počevši od 2013., kada je RH ušla u EU, pa trgovci nekretninama kažu kako je upravo rast cijena hektara odgovor na skorašnji prestanak tog moratorija. Sabljar kaže da kupci kupuju zemlju kao investiciju – da bi ju danas-sutra, kada se skine moratorij za strance, mogli dobro preprodati.

– No stranci kupuju velike zemljišne komplekse, velike tehnološke cjeline – dodaje Sabljar. Naše pak poljoprivredno zemljište, a u Hrvatskoj ga je oko 1,1 milijun hektara upisano u ARKOD iako se računa da se obrađuje i do 1,2 – 1,3 milijuna hektara, još uvijek je u velikom broju slučajeva usitnjeno, premda i domaća poljoprivredna politika stalno zagovara njegovo okrupnjavanje.

– Cijene hektaru kreću se ovdje od općine do općine. Od sjeverozapada, gdje je Levanjska Varoš, pa naovamo cijene hektaru su od 2000 do 10.000 eura, a dosad je to prosječno bilo pet-šest tisuća eura – kaže Sabljar. Govoreći o važnosti okrupnjavanja zemljišta, podsjeća na ostavine, kada se imovina zna višestruko dijeliti, usitnjavati. U posljednje se vrijeme ide u premjere i okrupnjavanje je time otišlo korak dalje, no ne kako bi se to željelo na terenu.

– Tendencija okrupnjavanja vidljiva je i na sustavu državnih poticaja i to je drugi razlog trenutačnih kretanja na tržištu – dodaje Sabljar. Zemlje na prodaju nema koliko bi kupci željeli.



Potpredsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, koja upravo prolazi izborne procese, Matija Brlošić, ocjenjuje kako je "puno nepotrebne buke oko ulaska stranaca u hrvatske hektare". "Uostalom, oni to već čine. Istina, ne kao fizičke osobe, nego kroz tvrtke", kaže Brlošić. I on ističe porast cijena tim nekretninama.

– Cijene su skočile, prvenstveno zbog kupnje. U nju ulaze ljudi koji se ne bave poljoprivredom a u svojim poslovima jako dobro zarađuju i višak novca investiraju u poljoprivredno zemljište. Priča se da će od iduće godine doći stranci i da će dati puno novca za zemlju. Stranci nikada neće doći u jedno Đakovo i dati brojne tisuće eura za zemlju; to će biti atraktivno ako je zemljište okrupnjeno i gdje cjelina ima stotinu i više hektara, a ne za nekoliko hektara. Ovaj proces koji se zbiva u Đakovštini s cijenama i hektarima trend je u cijeloj Hrvatskoj, no da će se nešto ekstremno zaraditi – neće – Brlošićeve su procjene. Dodaje, u Đakovštini su najokrupnjenije državne table, no država je rekla da to neće prodavati, da nema prodaje okrupnjenog zemljišta, zemljišta P1 i P2, arondiranog i sl. "Prodaja zemljišta je ispod 0,1 posto", ilustrira podatkom Brlošić.

- Stoga, prevelika je galama oko ulaska stranaca u poljoprivredno zemljište. Ništa se 2023. godine neće pretjerano povijesno dogoditi, samo će trend skočiti na nekim atraktivnim dijelovima – kaže Brlošić. Prije skoka cijena poljoprivrednog zemljišta i do 100 posto, kaže, cijene su hektaru ovdje bile 4000 - 6000 eura.