Američki državni tajnik Antony Blinken i šef ruske diplomacije Sergej Lavrov nisu postigli veći napredak u pregovorima o Ukrajini u Ženevi, ali su se suglasili nastaviti razgovore kako bi pokušali riješiti krizu koja je potaknula strah od vojnog sukoba.

- Bili smo jasni, ako bilo kakve ruske vojne snage prijeđu preko ukrajinske granice, to je invazija. Naići će na brz, oštar i jedinstven odgovor SAD-a i naših partnera i saveznika - rekao je Blinken na konferenciji za novinare nakon razgovora. Također je kazao da je Washington pristao dati pisanu izjavu Rusiji nakon što je Moskva zatražila sigurnosna jamstva, među kojima i obećanje da se Ukrajina nikada neće moći pridružiti NATO-u. Lavrov je rekao da Moskva još uvijek čeka taj pisani odgovor. "Ne mogu vam reći jesmo li na pravom ili krivom putu. Shvatit ćemo to kada dobijemo američki odgovor na sve točke našeg prijedloga", rekao je.

Međutim, obojica su izjavila da su otvorena za daljnji dijalog, a Blinken smatra kako ima nade da bi se zajednički sigurnosni problemi mogli riješiti. On je opisao razgovore, čije je svrha bila smanjiti napetosti, kao otvorene i korisne. Zapadne zemlje strahuju da Moskva planira novi napad na Ukrajinu, na koju je izvela invaziju 2014. i anektirala Krim. Rusija to poriče, ali navodi da bi mogla poduzeti neodređenu vojnu akciju ako joj se ne ispune sigurnosni zahtjevi. Blinken je rekao da je Washington u razgovoru nastojao utvrditi je li Moskva spremna krenuti diplomatskim putem kako bi smirila napetosti. "Može izabrati put diplomacije, koji može dovesti do mira i sigurnosti, ili put koji će dovesti samo do sukoba, teških posljedica i međunarodne osude", rekao je. Lavrov je nakon sastanka rekao kako se nada da će se smiriti emocije oko Ukrajine i ponovio ruske tvrdnje da Rusija nije prijetnja susjedu. Opisavši razgovore kao "otvorene i korisne", Lavrov je rekao da je ruski predsjednik Vladimir Putin uvijek spreman za kontakte s predsjednikom SAD-a Joeom Bidenom, ali da svaki kontakt treba dobro pripremiti.

Blinken je prethodno "prohujao" Europom kako bi dobio obećanje saveznika da će Rusiji, ako izvede invaziju, biti spremni uvesti sankcije. No, piše Reuters, čini se kako je Biden potkopao to jedinstvo ovotjednom izjavom da odgovor Zapada možda neće biti jedinstven ako Rusija izvede tek "manji prodor" u Ukrajinu, sugeriravši da bi NATO-ove sankcije mogle ovisiti o razmjerima napada. Orysia Lutsevych, ukrajinska analitičarka u Londonu, rekla je kako je "sastanak u Ženevi šansa da se razjasne Bidenovi komentari".

Rusija je u petak zatražila i povlačenje vojnika NATO-a iz dviju članica saveza - Bugarske i Rumunjske, kako bi se smirile napetosti, a dvije su zemlje odbacile te "neprihvatljive" zahtjeve. Rusko ministarstvo vanjskih poslova u pisanu odgovoru jednom mediju ističe da se radi o povlačenju stranih vojnika, opreme i oružja u svrhu povratka na stanje iz 1997. u državama koje tada nisu bile članice NATO-a. Dodaju da postoje i drugi slučajevi u istočnoj i središnjoj Europi, kao Poljska i baltičke zemlje. H/I.B.