Brojni hrvatski poslodavci, kako velike tvrtke tako i mali obrtnici, zadnjih tjedana susreću se s problemom nedostatka radnika koji zbog širenja koronavirusa i epidemioloških mjera te obveznih samoizolacija, izbivaju na određeno vrijeme s radnih mjesta. Posebno je izostanak s posla izražen od pojave omikron-varijante koji se širi velikom brzinom i lakoćom, ali za sada s blažim posljedicama na zdravlje ljudi.

Prema podacima Stožera civilne zaštite Osječko-baranjske županije broj pozitivnih u posljednjih tjedan dana skočio je s 425 osoba na 856 novooboljelih, dok je broj osoba koje su morale u samoizolaciju s 832 porastao na 1665. To su brojke koje su daleko veće od onih koje smo imali i u vrijeme pojave najvećih žarišta koronavirusa prošle i pretprošle godine. Koliko god se činilo, s jedne strane, da su sada posljedice na zdravlje ljudi lakše, to se pojačao udar na funkcioniranje gospodarstva koje je već teško opterećeno činjenicom da dvije godine funkcionira u pandemijskim uvjetima. Stoga je bilo dobro što se Nacionalni stožer civilne zaštite, a slijedom iskustava zemalja u kojima se omikron prvo počeo širiti, nakon stečenih saznanja odlučio na skraćenje trajanja obvezne samoizolacije za oboljele, ali i njihove kontakte. Ovisno, naravno, o zdravstveno stanju oboljeloga.

Sve smo češće tako svjedoci da na ulaznim vratima manjih trgovina ili obrtničkih radnji u Osijeku, uz istaknuto službeno radno vrijeme, stoji obavijest o novom, znatno kraćem radnom vremenu. Na vratima Boutiquea Kapris, u samom središtu grada, u Kapucinskoj ulici, uz istaknuto radno vrijeme od 9 do 20 sati, stoji i kako do daljnjega butik odjevnim predmetima radnim danom posluje od 9 do 17 sati. Prisiljeni smo na skraćenje radnog vremena, kaže Tijana Bošnjak, suvlasnica butika, jer nam je dio djelatnika morao u samoizolaciju. "Teško je pronaći nekoga za zamjenu, a i ne isplati se na kratko vrijeme zapošljavati novu osobu, jer ne znamo koliko će ova situacija trajati", dodaje Bošnjak, napominjući kako je ovo bio jedini način da butik bude otvoren za kupce. Premda je optimistična, Tijana Bošnjak nada se i pomoći države. "Teško nam je nositi se s tako visokim PDV-om, željeli bismo da nam država pomogne njegovim smanjenjem ili nekim subvencijama kako bismo povećali likvidnost", zaključuje ona.

Na još drastičnije skraćenje radnog vremena s 12-satnog radnog dana na četiri sata, odlučili su se vlasnici jednog drugog osječkog butika. "Ostala sam samo ja, jer su ostale tri djelatnice morale u samoizolaciju zbog djece", tvrdi nam zaposlenica tog butika koja je željela ostati anonimna. "Glavni razlog što radim četiri sata je koronavirus, no u siječnju i inače ima manje kupaca, a sada posebno. Manje je i prolaznika na ulicama, tako da su se vlasnici odlučili na ovaj korak", pojašnjava ova djevojka uvjerena kako će se vrlo brzo sve opet vratiti na staro.

Dragutin Grabrović, predsjednik Udruženja obrtnika Osijek, ističe kako nema podataka koliko se obrtnika na području grada odlučilo na smanjenje radnog vremena zbog nedostatka radnika, jer se obrtnici, kaže, ne javljaju zbog toga ovom udruženju. "Obrtnici se vrlo brzo prilagode uvjetima. Naviknuti smo prilagođavati se svim uvjetima u hodu, kao uostalom i korisnici naših usluga. Većina ljudi se cijepila i svjesni smo svih problema. Naravno da je u tako kratko vrijeme teško pronaći radnika, posebno kada je u pitanju stručni kadar, zanatlije. Osim toga, nitko neće doći raditi na desetak ili 15 dana", rekao je Grabrović, uvjeren da će i ovo povećanje broja oboljelih ipak uskoro splasnuti.



Sa zadovoljstvom, međutim, naglašava da se lani povećao broj obrta u Osijeku za 416 u odnosu na godinu ranije. "To je dobar znak, premda su mnogi mislili da će broj obrta značajno opasti", ističe Grabrović, optimistično držeći da će ih bar 70 posto nastaviti raditi i nakon svih ovih problema.

Za razliku od ranijih varijanti novog koronavirusa, omikron se ubrzano širi i među mlađom, školskom populacijom, što dovodi do poremećaja u nastavnim procesima. Zbog zaraze velikog broja učenika i nastavnog osoblja te potrebe za velikim brojem odlazaka u samoizolaciju, gotovo svakodnevno imamo slučaj da pojedini razredi, a ponekad i cijele škole, prelaze na online nastavu. Ta činjenica također u velike probleme stavlja i domaće autobusne prijevoznike koji imaju ugovore s državom o prijevozu učenika, na što je upozorila Hrvatska udruga poslodavaca. "Brojni su domaći prijevoznici ugovorili prijevoz učenika za 180 dana godišnje, ali zbog zatvaranja škola u određenim školama ostali su bez ugovorenog i očekivanog prihoda", tvrdi Damir Pavlović uime HUP Koordinacije javnolinijskih prijevoznika. "Za nas to znači da autobusi voze prazni, ili su prisiljeni u potpunosti stati. Fiksni troškovi ostaju svaki mjesec, nevezano prema kojem modelu funkcionira škola za koju vozimo. Zato je pravedno da se u ugovorima prizna ‘viša sila‘ te da se prijevoznicima isplati bar trošak hladnog pogona u vrijednosti od 50 posto ugovorenog iznosa za vrijeme dok učenici imaju nastavu na daljinu", ističe Pavlović te dodaje kako tzv. model A neće značiti povratak učenika u škole, jer ih neće imati tko prevoziti kad se epidemiološka situacija napokon primiri. On naglašava da je autobusni prijevoz zbog koronakrize jedna od najugroženijih gospodarskih grana, jer svako širenje zaraze smanjuje broj redovnih putnika.