Prema narodnim običajima, na sv. Vinka, 22. siječnja, vinogradari odlaze u vinograde i tradicionalno se obilježava početak vinogradarske godine. Obavljaju se prvi radovi u vinogradima, kreće se s rezidbom i priziva proljeće. Ponegdje, primjerice u vinogradima oko Križevaca i Kalničkog prigorja, odrežu se dvije-tri grančice s tri pupa koje se potom stave u pehar s vodom pokraj prozora. Za izvjesno vrijeme loza potjera pupove, zatim i male grozdove na temelju kojih vinogradar utvrdi hoće li godina biti rodna i plodna. U međimurskim bregima za ova se doba tepa - "trsek moj, zbudi se, dosta si spal, dugo na tebi snegek je stal".

Na domaćem terenu, u vinogradima Slavonije, Baranje, Srijema, Podravine, Podunavlja, Zlatne doline..., u ceremoniji koja se obavlja na otvorenom, u vinogradima, orezani se trs obredno poškropi - "krsti" starim vinom te se izvjese kobasice koje znakovito naznačuju želju za plodnošću i dobrim urodom. Sve je to prema narodnom običaju praćeno pjesmom i svirkom, a kako pravi domaćini nikada ne idu u vinograde sami, to će odmah počastiti nazočno društvo...

E i tu se, nažalost, umiješala korona, drugu godinu zaredom velike manifestacija se zbog još uvijek važećih mjera vezanih uz pandemiju, uglavnom ne održavaju, no stavljamo ovdje podsjetnik na proslave prošlih godina.

Ipak, narodni običaji nisu nastali tek tako, u ovo vrijeme doista počinju i agroekološki radovi u vinogradima.

Vinova loza može se rezati od jeseni, pa sve do proljeća, prije početka same vegetacije. Većina vinogradara s rezidbom počinje krajem siječnja, ali rokovi se mogu pomaknuti i na kraj veljače, ili ožujka. Taj početak vremena orezivanja ovisi o klimatskim uvjetima ove i prethodne godine, ali i o otpornosti same sorte na niske temperature. Nešto kasnijom rezidbom i sama loza kasnije će roditi, ali će se izbjeći smrzavanje prilikom negativnih zimskih temperatura i proljetnih mrazova. Redovita rezidba nužna je mjera u vinogradu, jer se time postiže regulacija razvoja korijenova sustava prema lisnoj površini, raniji rod trsa, lakša obrada tla i zaštita od bolesti te uklanjanje bolesne mladice i osušenih dijelova trsa.

Također, ako je ovoj godini prethodila ona s manje oborina, rodni pupovi smješteni su bliže osnovi mladice, pa se može uspješno primijeniti kraći rez, a u kišnim se godinama rodni pupovi razvijaju dalje od osnove, pa treba primijeniti dužu rezidbu. Općenito, većina se sorti vinove loze orezuje kratko, iznad drugog dobro formiranog pupa. U drugim slučajevima, prvi se rodni pup nalazi na trećem ili četvrtom koljencu, pa se stoga reže na duže.

Općenito se u rezidbi vinove loze ne smije pretjerivati s opterećenjem pupova po trsu. Na primjer, za graševinu je dovoljno ostaviti 8 do 12 pupova na jednom trsu. Nakon izvršenog orezivanja nastale rane, koje su veće od 2,5 cm, potrebno je premazati alkoholom, ili voćarskim voskom.

I sada povratak tradicijskom, u nas je slavljenje Vinkova, Vincekova, Vinceške uobičajeno u kontinentalnim vinogorjima, samo ponegdje javlja se i na primorskim područjima. I valja odmah reći da ima malo uporišta u religiji, odnosno kršćanstvu, jer nisu nađene nikakve veze sa životopisom sv. Vinka i vinskih poslova i običaja. Bit će da je riječ o kakvom pretkršćanskom, poganskom običaju, odnosno poganskim svetkovinama poljodjelaca, jer je ovo razdoblje kad počinje novi ciklus poljoprivrednih radova, kad kreće vegetacija. Kao što je Martinje drevna proslava završetka te godine.

Dario Kuštro