Hrvatska planira ulazak u europodručje 1. siječnja 2023., a od 5. rujna ove godine počinje dvojno iskazivanje cijena, u kunama i u eurima, što će biti praksa i tijekom cijele sljedeće godine. Istaknuto je to na sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj.

"Uvođenjem eura valutni rizik i mjenjački troškovi za stanovništvo će nestati, imat ćemo trajnu korist od pritiska na smanjenje kamatnih stopa te će euro donijeti poticaj međunarodnoj razmjeni dobara i usluga", kazao je premijer Plenković na sjednici te podsjetio da se trenutno provodi nacionalni plan zamjene kune. "Mi smo isto tako u fazi provedbe preuzetih obveza iz Europskog tečajnog mehanizma II. U njega smo ušli 10. srpnja 2020. Intencija je da se do kraja prvog kvartala ove godine sve preostale obveze ispune", kazao je i dodao da u tom kontekstu treba gledati i situaciju s gospodarskim rastom. Istaknuo je da Vlada smatra da će 2021. donijeti Hrvatskoj dvoznamenkasti rast BDP-a.

Kada je riječ o uvođenju eura, premijer je podsjetio da visoka razina štednje, ali i kredita u eurima jamči lakši prelazak na tu valutu te istaknuo da depoziti u eurima čine 76,2 posto ukupnih štednih i oročenih depozita, a 53 posto ukupnih plasmana banaka je u eurima. Predsjednik Vlade kazao je i da je jedno od temeljnih načela procesa uključenih u prijedlog zakona zaštita potrošača. "Prvo i najvažnije je zaštita potrošača, to je okvir o kojemu trebamo najviše voditi računa, da se izbjegnu bilo kakve situacije koje bi iskoristile proces zamjene na štetu potrošača", kazao je te podsjetio da će zakon o uvođenju eura biti od 15. veljače u javnom savjetovanju.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić kazao je da "nas čeka jako puno izazova" te podsjetio i da će Hrvatska imati obvezu donijeti i proračun u eurima. Istaknuo je i da će se, kada je riječ o zaštiti potrošača i mogućem neopravdanom dizanju cijena, koristiti "svi mehanizmi koje imamo kako bismo potaknuli elemente konkurentnosti, da ne dođe do neželjenog efekta zaokruživanjem cijena." Naglasio je da je i u smjernicama za gospodarstvenike stavljen naglasak na to, kao i da postoji etički kodeks, koji jest deklaratorne prirode, ali ima težinu. Također, bit će otvoren i web-portal na kojemu će se stavljati dojmovi, što će značiti pozitivan pritisak da se prevenira rast cijena. Guverner HNB-a Boris Vujčić kazao je da je važnost zakona da uvede pravnu sigurnost u proces uvođenja eura i stvori uvjete za nesmetano, neprekinuto i efikasno funkcioniranje gospodarstva. "Kad je riječ o procesu zamjene kuna u euro, tu je važno načelo zaštite potrošača. Kada je riječ o depozitima i kreditima u bankama, građani ne trebaju brinuti. Preračunavanje u euro će se u bankama obaviti automatski i bez troška konverzije", kazao je guverner. Dodao je da je u ovom trenutku oko 36 milijardi kuna u optjecaju te da bi bilo dobro da se ove godine što više tog novca položi u banke kako bi se logistički olakšala sama konverzija. D.Pav.