U samo deset godina Đakovština, s gradom Đakovom i devet općina, izgubila je više od 8000 stanovnika, pavši s 47.600 na njih 39.500, s tim da je do prije 30-ak godina brojala i do 55.000 stanovnika. Sam grad Đakovo, s prigradskim prstenom, izgubio je nešto više od 4000 stanovnika i sada ih broji 23.687, i dalje potvrđujući da u njemu živi više od polovine stanovništva Đakovštine.

Negativan prirodni prirast odlika je i svih devet općina. Uoči popisa brojne od njih prognozirale su da će popis iznjedriti pad stanovništva od 10-ak posto, no neke, poput Trnave, izgubile su i više od 20 % populacije, pa je potonja pala s 1600 na 1262 stanovnika. No, najveću zabrinutost za demografski opstanak ima općina Levanjska Varoš, koja je 2011. imala 1250, a sada je u svojih deset naselja pala na 776 stanovnika. Prostirući se na čak 136 četvornih kilometara, varoška općina sada broji svega 5,6 stanovnika po četvornom kilometru. Slaba naseljenost naslijeđeni je problem ovoga kraja iz prošlosti.

"Osim loših demografskih trendova, samo u 2022. imali smo već devet sahrana i samo dva rođenja, u prošlih deset godina zatvoreni su Dom za psihički bolesne starije osobe, što je u Breznici brojao 160 korisnika koji su se vodili ovdje, kao i komuna za 20 ovisnika u Paučju, koji su se isto vodili ovdje. Nekoliko obitelji s djecom iselilo se u inozemstvo ili u druge krajeve zemlje", kaže načelnik Slavko Tidlačka. Ovaj kraj samo formalno broji dio stanovništva, jer realno stalno žive drugdje. Tidlačka podsjeća na prošlost kada se ovdje radilo u šumi i živjelo se od poljoprivrede. "Tako su othranjene brojne generacije. No, danas su strojevi zamijenili ljude, šume se nekontrolirano sijeku, a silna drvna masa spaljuje se u energanama", kaže Tidlačka, i ocjenjuje da su rješenje radna mjesta, a priliku za to vidi na čistoći i ljepoti prirode tog dijela Đakovštine i njezinoj gastroponudi, mogućnosti da se pretoče u kontinentalni turizam, a na tom tragu je i nedavna kupnja kompleksa Stare kupke, koja je sada u vlasništvu Općine. "Plus nam može biti povratak ljudi zbog pandemije čistoj prirodi", dodaje Tidlačka.

"Izgubivši 400 stanovnika u deset godina, izgubili smo jedno selo", komentira načelnica Trnave Irena Mikić Brezina. Staračko stanovništo, odlasci, mortalitet veći od nataliteta - razlozi su tome. "Otišli su čak i oni koji su ovdje imali posao", dodaje Mikić Brezina. Ovdašnje općine iznenađene su značajnijim gubitkom stanovništva i najrazvijenije među njima - Semeljaca, koji prednjače veličinom proračuna, infrastrukturnom opremljenošću, povlačenjem EU novca, vrtićem, itd. Padom za gotovo 800 ljudi iznenađen je i sam načelnik Grga Lončarević. "Računao sam da ćemo s 4380 pasti na 3900 ili 4000 ljudi, no ne i na 3570. No, u malim, seoskim sredinama, lako je provesti i vlastiti popis, pa ću si dati truda. Zapravo, nama je samo u deset godina umrlo 700 ljudi, a rodilo ih se oko 400, prevelika je to razlika. Iz anketa je vidljivo da ljudi odlaze zbog nezadovoljstva sustavom, otišli su i oni koji su imali posao, jer nisu zadovoljni klimom u društvu, ne vide tu perspektivu", kaže Lončarević.

Sve te lokalne samouprave značajan novac daju za rodiljne naknade, (su)financiranje udžbenika, školskog prijevoza, vrtića, za kupnju ili gradnju prve nekretnine, no, pokazao je popis 2021., ništa od toga ne daje rezultate bez novih radnih mjesta. "Od 2021. za svu novorođenčad isplaćujemo po 5000 kuna, ali ništa se posebno nije pomaknulo nabolje", kaže načelnica Trnave i ocjenjuje: "Gašenje je to požara čašom vode".