Na referendumu o ustavnim promjenama vezanim uz nezavisnost sudstva u Srbiji u nedjelju je 59,73 % izišlih glasalo za, a 39,24 % protiv, dok oporbene stranke i pokreti rezultate glasanja vide kao znakovit indikator odnosa snaga vlasti i oporbe uoči parlamentarnih izbora u proljeće. Cilj referenduma je jačanje nezavisnosti i učinkovitosti sudske vlasti, a uvjet za uspjeh nije bio da iziđe više od 50 % upisanih s pravom glasa.

U Beogradu je izmjene Ustava podržalo 44,36 % građana, a protiv je bilo 54,8 %, pokazuju preliminarni službeni podaci Republičkog izbornog povjerenstva, na temelju obrađenih 99,67 % glasačkih mjesta, na kojima je glasalo 432.920 građana. Izlaznost od oko 30 % te je znatno manja od one na izborima u lipnju 2021., kada ih je izišlo više od 44 %. Izvjestitelj Europskog parlamenta za Srbiju Vladimir Bilčik ističe važnost podrške građana ustavnim promjenama te kako je bit referenduma u važnim reformama vladavine prava. Europski povjerenik za proširenje Oliver Varhelly pozdravio je izglasavanje ustavnih reformi, ocijenivši da je to "važan korak i posvećenost europskom putu". U nedjelju navečer, dva sata po zatvaranju glasačkih mjesta, referendum je uspjelim proglasio predsjednik Srbije i vođa vladajućeg SNS-a Aleksandar Vučić. Učinio je to prije nego su priopćeni prvi preliminarni službeni rezultati povjerenstva, zbog čega se našao na meti oporbe i nevladinog sektora koji ukazuju na sukob interesa. Biro za društvena istraživanja zatražio je da Agencija za sprječavanje korupcije utvrdi je li Vučić, priopćavajući rezultate prekršio Zakon o sprečavanju korupcije, u dijelu koji sukob interesa definira kao situaciju "u kojoj javni dužnosnik ima privatni interes koji utječe, može utjecati ili izgleda kao da utječe na obavljanje javne dužnosti". Stranke na vlasti i državni dužnosnici pozivali su građane da potvrde Akt o ustavnim promjenama, poručivši da će se time nastaviti reforma pravosuđa i postići "bolje ocjene napretka Srbije u eurointegracijama". Stručna i politička javnost imale su različita viđenja.

Iz oporbenog korpusa su, bez ujednačenih pogleda, građanima upućivani pozivi i da ili bojkotiraju referendum ili čak i odbiju prijedlog koji bi, prema ocjeni izvanparlamentarne oporbe, pojačao utjecaj politike na pravosuđe. Oporba, pak, tvrdi da predložene promjene ne jamče potpuno oslobađanje od utjecaja politike, ali da je referendum "pokazao potencijal za promjene". H